Tek danas u potpunosti prepoznajemo proročku hrabrost Krležina djela

Kako će Hrvatska obilježiti 125. godina od rođenja velikog pisca Miroslava Krleže, koji je rođen točno na današnji dan? Iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koja bdije nad Krležinim autorskim pravima jučer su javnost izvijestili da za jesen pripremaju okrugli stol. U priopćenju su ga nazvali jednim od najvećih imena hrvatske književnosti, kulture i povijesti, istaknuvši da je, kritizirajući hrvatsku malograđanštinu i provincijalizam, otvarao europske vidike. Prisjetili su se da je Krleža bio i potpredsjednik Akademije nakon Drugog svjetskog rata, a jedno vrijeme i v.d. glavnog tajnika, te da je na njegovu inicijativu pokrenut časopis Forum (u kojem je objavljen i njegov najopsežniji roman “Zastave”).

Žele oživiti Gvozd

Goran Matović i njegov Teatar poezije upravo danas završavaju festival, posvećen u cijelosti Krleži, kojim žele oživjeti njegov Gvozd. Tako će prvo ujutro u vrtu Krležina doma doručkovati piscu u čast (u ponudi su i kafe kremšnite), a navečer će u Leksikografskom zavodu koji nosi Krležino ime biti izvedena predstava Montažstroja “Krleža ili što su nama zastave i što smo mi zastavama, da tako za njima plačemo”.

U prosincu je Matović u privatnoj kući na obroncima Medvednice otvorio Centar Miroslava Krleže koji je prethodno namjeravao udomiti na Gvozdu, ali ta će ideja još očito pričekati na realizaciju. U sklopu festivala je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavljen i pretisak Krležine “Hrvatske rapsodije”, a spomenuti doručak iskorišten je i za predstavljanje dviju Krležinih pjesničkih zbirki.

Od ljetnih festivalskih događanja, zanimljivo je da Krleži već drugu godinu zaredom posebnu pažnju posvećuju Dubrovačke ljetne igre. Tako su lani u efektnim prostorima tamošnje Umjetničke galerije izveli “Gospodu Glembajeve” u režiji Zlatka Svibena, a ove godine izbor je pao na dramu “Michelangelo Buonarroti” koja je Sebastijanu Horvatu i Milanu Matthisu Markoviću poslužila za stvaranje predstave “Michelangelo”. Michelangela će na Lokrumu igrati Rakan Rushaidat, a riječ je o koprodukciji Igara i HNK-a Ivan pl. Zajc iz Rijeke pa će ta predstava igrati i na riječkoj pozornici.

Treba reći da je i Sandorf nedavno objavio knjižicu “Krleža 1942.” s izborom zapisa iz Krležina dnevnika objavljenog 1981. godine u izdanju Oslobođenja iz Sarajeva. Urednički izbor potpisuje Darko Milošić. Ne bi trebalo zaboraviti niti da je prva premijera u potpuno novoizgrađenom Hrvatskom kazalištu u Pečuhu bila posvećena Krleži i adaptaciji njegova romana “Povratak Filipa Latinovicza”, u režiji i dramatizaciji Nine Kleflin.

Tu je i zagrebački HNK koji već godinu dana ima baletnu verziju Krležine drame “Gospoda Glembajevi” u koreografiji Lea Mujića s kojom je nedavno gostovao i u Puli, ali i na zagrebačkom festivalu na otvorenom koji se održava na Tomislavcu, između Umjetničkog paviljona i spomenika kralju Tomislavu.

Međunarodna važnost

Varaždinski HNK još uvijek na repertoaru ima Krležine “Balade” koje je maestralno režirao nedavno preminuli veliki krležijanac Georgij Paro, a na Sceni Ribnjak još se u svibnju mogla pogledati predstava “U agoniji”, projekt Nele Kocsis, Ozrena Grabarića i Darka Stazića koji je premijerno izveden još 2015. godine.

Što se međunarodnih Krležinih uspjeha tiče, nemoguće je preskočiti režiju “Kraljeva” Ivice Buljena u Det Norske Teatretu u Oslu koja afirmira Krležu kao velikog europskog pisca. U Beogradu Krležinu dramu “U agoniji” trenutačno izvodi Beo art 215 u režiji Ane Đorđević. Očito je za Krležu kao pisca, ali i za njegovu publiku puno bolje da ga režiraju, glume i plešu te kreativno promišljaju umjetnici u Hrvatskoj i u Europi, nego da se o njegovu djelu samo uzvišeno teoretizira na svečanim akademijama i okruglim stolovima. A danas je Krleža itekako živ, može se čak slobodno reći i življi nego ikada prije, ali i bliži publici koja poštuje njegovu složenost, njegov talent i njegovu ponekad čak i proročku hrabrost.