Opsežna monografija o Mirogoju

'Svi su se zatvarali u svoje žice, ali ne i Zagreb pa je Mirogoj već u 19. st. multikonfesionalno groblje'

Foto: Zoe Sarlija/PIXSELL
'Svi su se zatvarali u svoje žice, ali ne i Zagreb pa je Mirogoj već u 19. st. multikonfesionalno groblje'
19.04.2026.
u 10:11
U Hrvatskom novinarskom domu predstavljena je monografija Dragana Damjanovića "Mirogoj – povijest i baština multikonfesionalne nekropole Zagreba", koja se podudara sa 150. godišnjicom otvorenja zagrebačkog groblja i 100. obljetnicom smrti njegova projektanta Hermanna Bolléa
Pogledaj originalni članak

Monografija Dragana Damjanovića "Mirogoj – povijest i baština multikonfesionalne nekropole Zagreba", koja se podudara sa 150. godišnjicom otvorenja zagrebačkog groblja i 100. obljetnicom smrti njegova projektanta Hermanna Bolléa, predstavljena je u petak navečer u Hrvatskom novinarskom domu (HND) u Zagrebu.

Monografiju su predstavili ravnatelj Gradskih groblja Igor Rađenović, povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

"Svi su se zatvarali u svoje žice, a Zagreb je imao snagu da to ne napravi“, rekao je ravnatelj Gradskih groblja Rađenović i dodao kako se Mirogoj kao multikonfesionalno groblje izdvajalo već u 19. stoljeću, što ističe i nova monografija Dragana Damjanović. 

"Nakon višegodišnjeg istraživanja arhitektonskog opusa Hermanna Bolléa i njegova djelovanja, koje je rezultiralo nizom znanstvenih radova, monografijom te izložbom u Muzeju za umjetnost i obrt, povjesničar umjetnosti Dragan Damjanović prihvatio se sveobuhvatnog istraživanja jednog od najvažnijih Bolléovih ostvarenja – mirogojskog kompleksa", rekla je povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac.

Tema Mirogoja u knjizi, istaknula je, znatno se širi te autor izlazi iz okvira isključivo interpretacije Bolléova udjela u izgradnji, obuhvaćajući širi povijesni, kulturni i društveni kontekst njegova nastanka i razvoja.

Na predstavljanju je ocijenjeno i kako Mirogoj nije samo groblje, nego prostor u kojem se zrcali povijest Zagreba kao otvorenog i pluralnog grada.  Otvorenost prema različitim vjerama i zajednicama čini ga jedinstvenim u srednjoeuropskom kontekstu 19. stoljeća, rečeno je na predstavljanju.

Gradove čine ljudi, urbani prostor njihova je pozornica, a Mirogoj je jedna od ključnih takvih pozornica zagrebačke povijesti, napomenuo je Milorad Pupovac i dodao kako u vrijeme kada su groblja u Europi bila strogo vjerski podijeljena, na Mirogoju su bez fizičkih i simboličkih ograda, zajedno oblikovani katolički, pravoslavni, židovski i drugi dijelovi, po čemu je u 19. stoljeću bio jedinstven.

Knjiga donosi, ocijenio je, pouzdano svjedočanstvo o tome da je na Mirogoju pokopan znatan dio najvažnijih Srba iz Hrvatske. 

Redateljski debi Enesa Vejzovića u Osijeku

'Ljudi ne žele čuti istinu, već samo potvrdu da je ono u što vjeruju istina. Pitanje istine vječno je i nerješivo'

Glumac, prvi put u ulozi redatelja, u HNK u Osijeku je postavio praizvedbu predstave "Kolumne zaboravljene djece" po tekstu Mate Matišića. Komad je kritika svekolikog kvarenja društva, u njoj i kroz nju se bez zadrške progovara o naličju svega: o novinarima ucjenjivačima, upravljanju javnim mnijenjem, posvojiteljima monstrumima, posvojiteljima mučenicima, biološkim roditeljima koji napuštanjem zapravo ubijaju vlastitu djecu...

Ravnatelj Gradskih groblja Igor Rađenović istaknuo je da "ako već ne možemo spasiti povijest, možemo učiniti nešto kako bismo je sačuvali". Na cijelom Mirogoju više se ne prodaju grobovi kako bismo maksimalno sačuvali ono što povijesno imamo, napomenuo je i dodao kako će se grobovi vrlo skoro ponovno nuditi na prodaju, onima koji ga žele kupiti, uz poštivanje konzervatorskih uvjeta.

Monografiju "Mirogoj – povijest i baština multikonfesionalne nekropole Zagreba" objavilo je Srpsko narodno vijeće (SNV) i ArTresor naklada.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.