Raskoš i ljepota gravure velikih majstora renesanse

Povratak u prošlost, u vrijeme otprije više od petsto godina, preko djela majstora grafike Albrechta Dürera i njegovih suvremenika priredio je Univerzalni muzej Joanneum iz Graza upravo otvorenom izložbom “Prijelazno doba – Dürerovo doba. Majstorska djela tiskarstva oko 1500. godine”.

 Revolucija zvana grafika

 U dvorcu Eggenberg koji je dom za Galeriju starih majstora tom se izložbom upozorava na prijelazno razdoblje između kasne gotike kao odlazećeg doba i dolaska herojskoga doba renesanse koja je po uzoru na antičke teme u fokus likovnoga prikazivanja postavila čovjeka kao autonomno biće s njegovim najboljim karakteristikama. Tako će današnje generacije koje rastu s internetom na toj izložbi u iduća tri mjeseca moći vidjeti kako su grafika i umnožavanje značili pravu revoluciju u društvenoj i umjetničkoj komunikaciji. Umjetnik je tako samostalan kreator novoga svijeta koji čak i dotad tradicionalne religijske teme zaodijeva svjetovnim elementima. Tako Albrecht Dürer prikazuje sv. Jeronima u ćeliji, sobi koja izgleda poput znanstvenoga laboratorija gdje je učenjak sa svojim knjigama. Na toj je izložbi i poznata gravura Adama i Eve na kojoj su idealna gola tijela biblijskih ljudi sa zmijom i jabukom postavljena ispred bujne rajske šume. Raskošni bakrorezi poveznica su Dürerove karijere između njegova rodnoga Nürnberga i Italije, gdje je učio proporcije ljudskoga tijela čemu je pristupao zadivljujućom znanstvenom disciplinom i preciznošću jer mu talijanski kolege koji su također “slavili” antičke ideale nisu htjeli odati svoje tajne.

Dürer i njegovi učenici

Zato su Dürerove majstorije postavljene u tematskim cjelinama s djelima njegovih učenika iz talijanskih radionica, pa se vidi kako su likovno neki od njih slijedili Dürera, a neki su se razvili prema prikazivanju krajolika, religijskih tema i genre prizora. Izložba u Alte Galerie uz Dürerova djela dopunjena je bakrorezima iz Italije čiji su autori Andrea Mantegna, Marcantonio Raimondi ili Girgio Ghisi, a sjevernoalpsku komponentu predstavljaju Lucas van Leyden, Lucas Cranach, Albrecht Altdorfer, Martin Schongauer, Hans Baldung Grien i Leonhard Beck.