Kraj srpnja u riječkom HNK Ivana pl. Zajca obilježit će premijera opere „Julije Cezar u Egiptu – iznova“, nove verzije opere Georga Friedricha Händela u dramaturgiji i režiji Marina Blaževića u petak, 31. srpnja 2020. s početkom u 20 sati.
U svibnju 2016. godine, 292 godine nakon praizvedbe u Londonu, riječka je Opera publici predstavila „Julija Cezara u Egiptu”, jednu od danas najizvođenijih baroknih opera, prvu izvedbu neke Händelove opere u Rijeci i prvu baroknu operu uopće na pozornici „Zajca”. Tadašnju premijeru „Cezara” obilježio je riječki operni debi danas počasne članice Opere Diane Haller. Nakon velikog uspjeha, oduševljenja publike i iznimno laskavih ocjene kritike, godinu dana kasnije Riječani su oduševili i ljubljansku publiku na gostovanju u Cankarjevom domu.
Ovoga ljeta „Julije Cezar u Egiptu” trebao je predstaviti Operu riječkog HNK na jednom od najprestižnijih opernih festivala u Europi, Savonlinna Opera Festivalu u Finskoj koji je zbog pandemije koronavirusa odgođen za sljedeće ljeto. Budući da će predstava tada biti izvedena u novim uvjetima, u srednjovjekovnom dvorcu Olavinlinna uz najveće finsko jezero, odlučeno je da se „Julija Cezara u Egiptu” ne samo obnovi nego i uvelike iznova režira, a svi oni koji se u petak zateknu na izvedbi u „Zajcu“ ekskluzivno će, prvi vidjeti novu tzv. Savonlinna verziju ove operne predstave.
Osim toga, u novoj verziji nastupit će i nova glasovita solistička imena. Tako će se Diani Haller u naslovnoj ulozi, ulozi rimskog imperatora Cezara i Anamariji Knego kao neodoljivoj Kleopatri, ovoga puta pridružiti nacionalna operna prvakinja Dubravka Šeparović Mušović kao Cornelia, a u ulozi Sesta prvi će put nastupiti Michaela Selinger, koja je svoju bogate međunarodnu karijeru započela u austrijskim opernim kućama i bila članica Bečke državne opere. Ulogu Tolomea ponovno će utjeloviti Sonja Runje.
Za dirigentskim pultom i čembalom ponovno će biti maestro Ville Matvejeff.
Händelova opera muzički i redateljski iznova se čita kao uglazbljena šekspirijanska tragikomedija, odnosno tzv. „romanca”, u kojoj se ironično-komične scene, odnosi i tonovi izmjenjuju i često isprepliću s prizorima tragičke patnje, naročito u arijama Kleopatre i Kornelije, ili pak hamletovskim osvetničkim dilemama u arijama i recitativima Sesta. Predstavu će ponovno započeti kao „sjedeća” odnosno „aitz” proba, tijekom koje se pjevači u pravilu prvi put „susreću” s orkestrom. Takva naizgled obična proba, u kojoj se izvođači pojavljuju i ponašaju kao „oni sami”, postupno će se trasnformirati u ultimativni, recikliran i barokno eklektičan operni spektakl. Polazi se, dakle, od istih pretpostavki kao prije četiri godine, ali ubrzo nakon srodnog početka slijede iznenađenja, obrati, novi izvedbeni izazovi.
Podsjetimo, kritika je 2016. ovu predstavu ocijenila i opisala kao „fascinantnu i koherentnu“, kao „podvig i trijumf pojedinačnog i kolektivnog umijeća i kazališne umjetnosti u njenom najboljem izdanju“, predstavu koja „nudi mnogo više od sjajne operne izvedbe“, kao „kazališnu čaroliju dostojnu svjetskih pozornica“ ili „užitak koji se gleda širom otvorenih očiju i koji otkriva čaroliju barokne glazbe“.
Uz Dianu Haller, Anamariju Knego, Dubravku Šeparović Mušović, Michaelu Selinger i Sonju Runje, u solističkim će ulogama nastupiti i Dario Bercich, Marko Fortunato te Ivan Šimatović.
I u novoj verziji opere kostimografkinja je Sandra Dekanić, scenografiju supotpisuju Alan Vukelić i Marin Blažević koji je dizajnirao i svjetlo u suradnji s Daliborom Fugošićem i Alanom Vukelićem. Projekcije potpisuje Dobriša Radovanović, a koreografiju i scenski pokret Michele Pastorini.
Uz Riječki simfonijski orkestar i Riječki operni zbor u predstavi sudjeluju i članovi baletnog ansambla HNK Ivana pl. Zajca.