Pobuna nezavisnih umjetnika: Novi zakon ugrožava nam golu egzistenciju!

Već mjesecima hrvatski umjetnici bune se i traže ostavku ministrice kulture zbog novog nacrta prijedloga Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva.

Sredinom siječnja tim povodom održao se i skup Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika u Novinarskom domu, na kojem se, doznajemo, jednoglasno zaključilo da je nacrt štetan te da ga se neće podržati. Taj skup, doduše, nije bio otvoren za javnost niti su na njega bili pozvani predstavnici Ministarstva. Stoga se u organizaciji ULUPUH-a u prostorima Matice Hrvatske 8. veljače održala tribina sazvana kako bi se javno raspravilo o nacrtu s ciljem da umjetnici iskažu svoje mišljenje, probleme i sugestije u konstruktivnoj raspravi s predstavnicima Ministarstva kulture te strukovnih udruga.

Neke od najproblematičnijih točaka u nacrtu prijedloga zakona o kojima je na tribini bilo riječi su: uspostava Hrvatskog umjetničkog vijeća pri Ministarstvu kulture koje bi praktički preuzelo sve poslove HZSU i uvođenje minimalnog imovinskog cenzusa koji bi veliki broj umjetnika ostavio bez prava uplate doprinosa, jednostavno jer zarađuju – premalo.

Zapisnik s tribine na službenim je stranicama objavljen gotovo 20 dana kasnije, a u njemu stoji kako su se na tribinu odazvala 54 umjetnika i umjetnice. Jedan od njih, Matija Pisačić, na društvenim mrežama skrenuo je pozornost na to da zapisnik “začudno ignorira određena zbivanja” kojima je, kaže, osobno svjedočio.

Među izbačenim dijelovima rasprave su, napisao je, i sve izjave predsjednika Upravnog odbora HZSU Hrvoja Kovačevića, kao i brojni argumentirani istupi pojedinih članova umjetničkih udruga. Točnije, u zapisniku su sve njihove izjave svedene na jednu rečenicu: “Prisutni umjetnici na javnoj tribini, članovi HZSU i ULUPUH-a te drugih udruga, žustro su se uključili u raspravu.” Razgovarali smo stoga s nekoliko umjetnika i umjetnica koji su na tribini iznijeli svoja mišljenja koja nisu ušla u zapisnik.

– Na tribini je bilo dosta priče o minimalnom financijskom cenzusu. Vrlo sam kratko govorio, no rekao sam da, iako je to apsolutno problematično, primarni problem je taj da uopće dođe do toga da se ingerencija za status umjetnika stavlja isključivo u ruke Ministarstva. Time bi se ukinuo HZSU kao neko vanjsko, nezavisno tijelo, što otvara put politizaciji i registru umjetnika kao registru podobnih i nepodobnih. To je neprihvatljivo s etičke i moralne strane kao i sama činjenica da se nečija kvaliteta i mogućnost stjecanja statusa dovodi u tržišni model financijskim cenzusom. U principu to bi značilo da si umjetnik samo ako se prodaješ – rekao nam je umjetnik Miran Kurspahić, a s njim se složila i Vladimira Spindler rekavši da su umjetnici u iznimno nezahvalnom položaju po pitanju posla koji ne pita za bolovanje, preniskih mirovina, a da im zakon koji bi ih trebao štititi zapravo odmaže.

– U svom nastupu rekla sam da Ministarstvo kulture na jedan način komunicira s medijima, a na posve drugačiji način s uključenim stranama na sastancima radne skupine. Državni tajnik Krešimir Partl za Večernji list rekao je “da je na sastanku održanom u srpnju stekao dojam da većina predstavnika udruga podržava nacrt zakona”. Isto je izjavila i ministrica Nina Obuljen Koržinek na konferenciji na kojoj je predstavila izvještaj o radu Ministarstva kulture u 2019. godini, a 98% strukovnih udruga je suglasno i protivi se štetnim stavkama zakona. Kada sam te izjave citirala na tribini, Partl je u potpunosti to opovrgnuo i rekao da ni on ni ministrica nisu nikada ništa slično rekli. A zanimljivo, zapisnika sa sastanka koji spominju i dalje nema. Naime, i na sastanku HZSU i na ovoj tribini javili su se samostalni umjetnici iz različitih udruženja te je ustanovljeno da neke strukovne udruge uopće ne zastupaju stav većine članova, već su djelovale prema osobnim interesima te se tražilo očitovanje rukovodstva tih udruga. Smatram i da su izjave umjetnika s tribine svedene na “žustru raspravu” kako bi se dalje manipuliralo informacijama koje se puštaju u javnost i da bi se ovaj krajnje štetan nacrt novog zakona donio tiho i progurao ispod tepiha – kazala je Sonja Švec Španjol koja je na tribini sudjelovala i kao predstavnica HULU Split.

Spomenuti sastanak radne skupine čiji zapisnik već osam mjeseci nije ugledao svjetlo dana sporan je iz više razloga, tvrdi Hrvoje Kovačević koji mu je i nazočio. Radna skupina koju je oformila ministrica, kaže nam, od 2017. godine sastala se samo četiri puta. Posljednji sastanak održao se 5. srpnja 2019., kada se razgovaralo o drugoj inačici nacrta Zakona.

– Tada su predstavnice strukovnih udruga Lara Hölbling i Ivana Bakal, izrazile stav da zakon ide u dobrom smjeru i time su se isticale među ostalima. O tome sam izvijestio na skupštini HZSU te na tribini u Novinarskom domu i tada je postalo jasno da su članovi tih udruga vrlo iznenađeni time da su njihovi predstavnici izašli sa stavovima koji nisu njihovi. No, s obzirom na to da nije bilo zapisnika, na njega se ne možemo ni pozvati. I sad iz Ministarstva mogu reći da imaju podršku u izradi zakona, a jedini konsenzus koji ja vidim jest da taj zakon ne bi trebao biti donesen – kaže Kovačević.

S druge strane, Lara Hölbling tvrdi da je HZSU u zadnje vrijeme iznio mnoge neistine, te da je na spornoj sjednici u Državnom arhivu sudjelovala samo djelomično, ne izražavajući nikakve stavove. Ivana Bakal, koja kaže da su ona i ULUPUH izloženi kontinuiranom demoniziranju, također tvrdi da na tom sastanku nitko nije ništa prihvatio, nego su razgovarali o dobrim i lošim aspektima zakona.

Budući da je zakon sadržajno kompleksan i mora se uskladiti s tijelima državne uprave iz područja zdravstva i socijalnog osiguranja, Poreznom upravom i Ministarstvom uprave, rad na njemu traje dulje no predviđeno, rekli su nam iz Ministarstva kulture. Tek kada završi usklađivanje, on će biti poslan radnoj skupini – zajedno sa srpanjskim zapisnikom. A nacrt prijedloga zakona, istaknuli su, svakako se neće slati u daljnju proceduru dok se ne postigne potrebna razina suglasja svih dionika.