Kad bi čovjek mogao letjeti kao ptica – bio bi Superman! Među junacima stripa posebno mjesto pripada letaču s Kryptona – Supermanu, plavookom ljepotanu s rendgenskim očima i neprobojnom kožom, pravim imenom Kal-El, kojega su roditelji još kao bebu poslali u svemirskoj kapsuli na Zemlju trenutak prije no što je njegov rodni planet eksplodirao.
Kapsula je sletjela u blizini izmišljenoga američkog gradića Smallwilla u Kansasu, a dječaka je pronašao stariji bračni par bez djece Jonathan i Martha Kent. Dječak je odrastao u Smallwilleu kao Clark Kent.
Roditelji su ubrzo otkrili da dječak ima nadljudske sposobnosti, uključujući sposobnost letenja, neograničenu snagu i praktičnu neranjivost. Odgojili su ga kao visokomoralnu, pravdoljubivu osobu koja je svoje nadnaravne osobine stavila u obranu ljudi i borbu protiv kriminala i svekolikog zla. Da bi zaštitio svoj privatni život i civilni identitet, odjenuo je poseban kostim i koristio drugo ime Superman kad se bori za pravdu.
Clark se nastanio u gradu Metropolisu i postao novinar “Daily planeta” u društvu ostalih likova, uključujući vječnu simpatiju novinarku Lois Lane, fotografa Jimmyja Olsena i glavnog urednika Perryja Whitea. Njegovi neprijatelji su Brainiac, General Zod i Lex Luthor i mnogi drugi. Povremeno će se u njegovim doživljajima pojaviti i likovi kao Supergirl, Superboy te Krypto Superdog.
Supermanove nadnaravne sposobnosti poznate su svima, ali i njegova ranjivost jer ga može uništiti radioaktivnost predmeta s njegova rodnog planeta Kryptona.
Amerika ima puno slavnih junaka stripa kao što su Buck Rogers, Tarzan, Mickey Mouse, Dick Tracy, Flash Gordon, Detektiv X-9, koji su bili obrazac junaka popularne umjetnosti, otvarali nova poglavlja i nove trendove u stripu. Ipak, od svih američkih junaka stripa nijedan ne izražava specifične američke težnje i snove kao Superman, on je simbol nebuloze koja se naziva američkim značajem. On je ispravan i govori samo istinu, rese ga optimizam i životni idealizam, pomaže ljudima u nevolji, bori se protiv kriminala, imun je na izazove koji vode u stranputicu. Unatoč svojim superiornim svojstvima, Superman nije tašt. Ne žudi za moći i resi ga istinska dobronamjernost. Supermanova nadsvojstva odgovor su ljudske mašte na izazove frustracija suvremenog života i prilika.
Superman je postao pravi američki nacionalni junak, a stvorila ga je mašta povučenog tinejdžera koji je silno želio u životu biti nešto posebno kako bi ga zapazila njegova školska ljubav Lois. Tako je Jerome (Jerry) Siegel 1934. godine sve ispričao svom prijatelju Joeu Shusteru, koji je potom nacrtao strip o Supermanu. Nadobudni školarci proveli su nekoliko sljedećih godina obilazeći adrese uglavnom nezainteresiranih nakladnika.
Posrećilo im se tek u lipnju 1938. godine kad je njihov strip otkupljen za potrebe novopokrenute edicije strip sveski “Action Comics”. Tom prigodom dvojac autora dobio je 130 dolara honorara (10 USD po stranici) odrekavši se ugovorom (ožujak 1938.) svih autorskih prava na lik. Iz njihove perspektive svota je bila velika, a dvojac je dodatno veselila činjenica što im nakladnik “Detective Comics” (DC) pruža povoljan angažman za proizvodnju novih doživljaja Supermana i drugih uradaka.
Uspjeh serijala sa Supermanom bio je međutim iznad svih očekivanja. Fenomen Superman preplavio je poput bujice američke kioske, a naklada “Action Comicsa” rasla je sa svakim novim brojem. Već na Svjetskoj izložbi u New Yorku 1939. Superman postaje jedna od maskota ove manifestacije. Vidjevši fenomenalni uspjeh ovog lika, i neki drugi izdavači idu stopama DC-a, objavljuju svoje inačice superjunaka fantastičnih osobina. Glavni suparnik Supermanu tako postaje Captain Marvel, strip-junak izdavačke kuće “Fawcett Publications”. Ipak, unatoč solidnom uspjehu na tržištu novi superjunaci nikad nisu nadmašili naklade iz zlatnog razdoblja Supermana.
Što je ovomu medijskom junaku koji se pojavio u predvečerje krvavoga svjetskog rata omogućilo da tako uspješno odoli vremenu i promjenama koje su se događale na svjetskoj sceni? Možda zato što su kvalitete ovog lika ipak nešto više od puke glorifikacije snage i moći. Superman je nahoče iz svemira, stranac iz drugog zviježđa koji se našao u zemlji što su je izgradili došljaci sa svih strana svijeta. On je jedan od dobrih momaka koji se bore za istinu i pravdu, a to je većini ljudi ispravno i privlačno. U njegovoj snazi, žestini i silovitosti nema okrutnosti, on pobjeđuje, ali ne zlostavlja neprijatelja. Njegova nadljudska snaga suprotstavlja se nasilju, kojeg je i previše na planetu.
Od 1938. Superman se redovito pojavljivao u sveskama “Action Comics” uz druge stripove koje je publicirao DC. Uskoro je Superman dobio svoju ediciju koja je počela izlaziti u lipnju 1939. godine. U studenome 2025. jedan jako dobro očuvani primjerak sveske Superman No. 1 prodana je na aukciji “Heritage Auctions” iz Dallasa za nevjerojatnih 9,12 milijuna dolara.
Od siječnja 1939. Superman se objavljuje kao novinski strip u dnevnim pasicama koje distribuira McClure Syndicate. U studenome je započela i distribucija nedjeljnih stranica stripa u bojama s posebnom pričom. Scenarije je pisao Jerry Siegel sve do odlaska u vojsku 1943. Već u 1941. dnevni strip Supermana čitalo je oko 20 milijuna čitatelja. Joe Shuster je sam crtao stripove iz rane faze, da bi posao poslije prepustio asistentu Wayneu Boringu. Od 1949. do 1956. novinske stripove crtao je Win Mortimer. Novinska inačica ovog junaka prestala je izlaziti 1966., ali je obnovljena 80-ih nakon uspjeha filmova sa Supermanom koje je proizveo Warner Bros.
Prvih desetljeća umjetnici koji su crtali Supermana morali su se pokoravati određenim “kućnim postavkama”. Joe Shuster je definirao stil i izgled superjunaka u četrdesetima, a nakon što je napustio DC, naslijedio ga je Wayne Boring. On je Supermana redizajnirao i modernizirao. Godine 1955. Curt Swan je preuzeo ulogu glavnog autora. Sljedeća desetljeća, posebno 1980-e, donijela su raznovrsniju grafičku stilizaciju, čemu su doprinijeli brojni vrhunski crtači.
Ali priča o Supermanu ne bi bila potpuna kad ne bismo spomenuli i njeno naličje. Što je bilo s autorima ovog lika na kojem je zgrnut silan novac? Schuster i Siegel postali su svjesni veličine vlastite pogreške kad su se odrekli autorskih prava na Supermena pa su od izdavača zatražili udio u profitu. Pokrenuli su i sudski spor, koji su izgubili jer nisu imali valjan ugovor. Na kraju, 1947. su od izdavača umjesto novca dobili – otkaz. Sljedećih nekoliko desetljeća proveli su u potpunoj anonimnosti, siromašni i bolesni sve do smrti. Iz anonimnosti su isplivali tek nakratko kad je Warner najavio snimanje filma o Supermanu. U medijima je otpočela prava kampanja kojom se htjelo za roditelje kriptonske bebe osigurati dostojniju starost. Sa skromnim uspjehom! Njihovo čedo nastavilo je pak briljantnu karijeru univerzalnog redarstvenika, ali pravdu za svoje roditelje nije mogao osigurati ni najveći pravednik Amerike.
Superman, kao i Batman, pravu popularnost postigao je tek posredovanjem filma, a onda su došla i brojna strip-izdanja.
Medijska moć Supermana danas je veća nego ikad, on je danas institucija. Strip se objavljuje diljem svijeta, o njemu je snimljeno dvadesetak crtanih filmova, broadwayski mjuzikl, više televizijskih serija i filmskih serijala. Najpoznatiji lik Supermana svakako je onaj s glumcem Christopherom Reeveom. Superman je jedan od zaštitnih znakova najmoćnije zemlje svijeta. Marketing najvećeg svjetskog tržišta plasira ga na majicama, odjeći, prehrambenim proizvodima, računalnim igrama, sportskoj odjeći i još koječemu drugom. Na ovom se liku okreću milijarde dolara. Ali ovaj predvodnik superjunaka nije u tomu usamljen jer mu samo u Sjedinjenim Državama konkurira dvadesetak superjunaka sličnih svojstava koji također imaju svoje mjesto na tržištu. A Superman nije samo popularan kod kuće već se jednako ili slično etablirao i u mnogim krajevima svijeta.
Zanimljivo je da stripovi o superjunacima kod nas sve donedavno nisu bili tržišni hit. Vjerojatno je razlog tomu sklonost naših čitatelja stripa realističnoj naraciji i drukčijem mentalitetu publike, koja daje prednost klasičnom pustolovnom i suvremenom komičnom stripu. Međuratni i poslijeratni naraštaji odgajani su na Fantomu, Mandrakeu, Flashu Gordonu, Bricku Bradfordu i drugim posvećenicima vjekovne borbe protiv zla.
Ipak, Supermen je već 1939. godine objavljen u zagrebačkome “Jutarnjem listu” pod zanimljivim naslovom “Titan” i izlazio je sve do početka rata 1941. Poslije rata u Hrvatskoj nije se objavljivao sve do samostalne Hrvatske. U Jugoslaviji je izlazio u magazinu OTO te Politikinom zabavniku, EKS almanahu, Laseru… Danas su i kod nas Supermenove pustolovine dostupne u brojnim luksuznim izdanjima nekoliko izdavača.