Kada je prije dvije godine predsjednik Vlade Andrej Plenković došao na otvorenje jubilarnog 40. Interlibera, njegovu je podršku izdavačkom sektoru zasjenila informacija da se najveći hrvatski tajkun Ivica Todorić predao londonskoj policiji. Jučerašnji Plenkovićev dolazak na otvorenje 42. Interlibera nije zasjenila nijedna vijest iz policijsko-pravosudnih krugova, a premijer se, okružen stotinama novih i starih knjiga, odlučio pohvaliti plodovima rada svoje Vlade na području kulture.
– Kada smo prije tri godine došli na vlast, naišli smo na zanemareno područje kulture s proračunom Ministarstva kulture od samo 0,56 posto državnog proračuna. A i ta premala sredstva Ministarstvo nije distribuiralo u skladu s očekivanjima, a kasnilo se i s plaćanjima. Stoga smo odlučili provesti nužne reforme, stabilizirati i urediti sustav, početi ambicioznije koristiti europske fondove te uvesti nove mjere poticaja kulture i umjetnosti. Ove godine udio proračuna Ministarstva kulture dosegnuo je jedan posto iz državnog proračuna, što znači da smo u tri godine zapravo udvostručili proračun za kulturu – rekao je premijer pohvalivši za to i Ministarstvo kulture i ministricu Ninu Obuljen Koržinek.
Sprej protiv lažnih vijesti
Premijer Plenković istaknuo je brojne mjere kojima su Vlada i Ministarstvo kulture pomagali i nakladnicima i knjižarima da prevladaju veliku krizu i gubitak likvidnosti u branši što je kulminirao prije dvije godine.
– Smanjili smo PDV za elektroničke knjige, platili smo zaostatke u vezi isplaćivanja autorskih naknada za pravo javne posudbe, raspisali smo natječaj za autore slikovnica, uveli smo u zakon videoigre i stimuliramo ih kao sektor čiji je godišnji porast proizvodnje čak 50 posto, a učetverostručili smo i iznos za natječaj za poduzetništvo u kulturi čiji rezultati pokazuju da je nakladništvo jedna od najživljih kulturnih industrija u Hrvatskoj – rekao je Plenković.
– Knjiga se pokazala žilavom i čvrstom, a vrijeme je demantiralo prvotnu zabrinutost za budućnost knjige u utakmici s novim medijima – rekao je premijer Plenković koji je nakon otvaranja Interlibera, ali i Reboot InfoGamera sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek i suprugom hrvatske predsjednice Jakovom Kitarovićem posjetio čitav niz štandova. Zanimljivo, na štandu Zadužbine Petra Kočića iz Banje Luke i Beograda, koja tradicionalno gostuje na Interliberu, Plenković se upoznao s ovogodišnjim dobitnikom Kočićeva pera za roman “Schindlerov lift”, pjesnikom i književnikom te redateljem Darkom Cvijetićem koji mu je poklonio svoju knjigu uz posvetu. Premijer je na štandu Školske knjige srdačno pozdravio i akademika Tonka Maroevića, a neobavezno se šećući sajmom, i bivšeg ministra kulture Božu Biškupića koji Interliber ne propušta.
A već prvog dana Interlibera u petom i šestom paviljonu (ove je godine sajam zbog velikog interesa izlagača zauzeo i dio sedmog paviljona) stvarala se gužva. I prije službenog otvaranja sajma na štandu Strip agenta gurali su se stripomani. Akademik Goran Tribuson pozorno je tragao za starim pločama na štandu Croatia recordsa, a priliku za posjet najvećem hrvatskom sajmu knjiga nije propustila ni britanska autorica gotičkih krimića inspiriranih Stephenom Kingom Sharon Bolton čije knjige objavljuje Znanje. Mozaik knjiga tradicionalno je prvog dana sajma okupio svoje najzvučnije autore koji su već godinama najposuđivaniji pisci u hrvatskim knjižnicama.
Na štandu VBZ-a autograme su dijelili već spomenuti Darko Cvijetić, inače i član Hrvatskog društva pisaca, te Ivica Ivanišević kojem je VBZ netom objavio roman “Kuća”, već proglašen najturobnijim djelom ovog plodnog autora iz Splita. Profil je Interliber započeo promocijom knjige Ive Goldsteina “Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća”. Povjesničar Goran Hutinec tu je Goldsteinovu knjigu usporedio s knjigama Ljube Bobana “Kontroverze iz povijesti Jugoslavije”, dok je književnik Jurica Pavičić rekao da je ova knjiga sprej protiv historiografskih lažnih vijesti koje u Hrvatskoj šire i HRT i Službeni glasnik zagrebačke nadbiskupije. Kao teme koje će svakako izazvati polemike u javnosti Pavičić je spomenuo tekst o kardinalu Alojziju Stepincu čije je svojedobno kritiziranje NDH nazvao polovičnim, izlomljenim i limitiranim, ali i tekst o Tuđmanu i njegovoj politici prema Herceg-Bosni. Ivo Goldstein rekao je da ova njegova knjiga nije sveto pismo istaknuvši da povjesničari moraju biti svjedoci vremena. Zanimljivo, Profil je objavio i knjigu britanskog profesora moderne europske povijesti Richarda Millsa “Nogomet i politika u Jugoslaviji” koja je dobila nagradu Lord Aberdare kao najbolja knjiga o povijesti sporta 2018. godine. Na naslovnici knjige je poznata fotografija nogometaša Zvone Bobana koji brani Dinamove navijače na maksimirskom stadionu na onoj čuvenoj i neodigranoj utakmici Dinama i Crvene zvezde 13. svibnja 1990. godine na kojoj su navijači rekli popu pop, a bobu bob.
A kako su se i na Interliberu pojavili plakati s fotografijom Nine Raspudića i tekstom “Uvijek svoj, a naš”, za koje se naveliko nagađalo da najavljuju njegovu potencijalnu predsjedničku kandidaturu, ova tajna ipak je razriješena. Radi se o reklamnoj kampanji za Raspudićevu knjigu “Kratki espresso” koja će biti predstavljena na Interliberu ovog četvrtka u 13 sati na glavnoj pozornici u šestom paviljonu uz moderiranje Mislava Togonala.
Iz Beograda 400 naslova
Prvog dana sajma otvoren je i štand Ruske Federacije, a predstavljen je i projekt Foruma slavenskih kultura Put pisaca i Slavenski svijet očima djece. Na Interliberu se i ove godine mogu kupiti i knjige iz Bosne i Hercegovine te Srbije na štandovima združenih nakladnika iz BiH, ali i onima Buybooka i beogradske Lagune koja je u Zagreb došla s čak 400 naslova, među njima i dosta džepnih izdanja klasika kao što je to Ivo Andrić. Na Interliberu stare knjige izlažu i antikvarijati, a neki nakladnici prazne svoja skladišta doista nevjerojatnim popustima pa se neke knjige mogu kupiti već i za tri kune!? No najveći interes vlada za noviju produkciju i stripove.