maja gluščević

Odlazak velike književnice i scenaristice: Stvorila je Jelenka i otkrila Slavka Štimca

Foto: Branka Primorac
Odlazak velike književnice i scenaristice: Stvorila je Jelenka i otkrila Slavka Štimca
VL
Autor
Denis Derk
14.04.2021.
u 09:54
U dvorani krematorija na Mirogoju danas će biti ispraćena Maja Gluščević.
Pogledaj originalni članak

U dvorani krematorija na Mirogoju danas će biti ispraćena plodna hrvatska književnica i filmska i televizijska scenaristica Maja Gluščević koja je preminula u devedesetoj godini. Iz njezina bogatog literarnog i filmskog opusa svakako treba izdvojiti scenarij za popularnu seriju Televizije Zagreb “Jelenko” koju je režirao njezin suprug i stalni suradnik Obrad Gluščević, ali i rad na scenariju za još jedan poznati Gluščevićev film “Vuk samotnjak”, koji je na pulskom festivalu osvojio nagradu publike Jelen.

Maja Gluščević je izvorni scenarij za “Vuka samotnjaka”, u kojem je debitirao mladi Slavko Štimac (u filmu je angažiran na njezin izričit nagovor) preradila u roman, a objavila je i roman po scenariju za omiljenog “Jelenka”. Bila je i asistentica režije na snimanju Gluščevićeva filma “Kapetan Mikula Mali” po kojem je kasnije snimljena i serija, a sa suprugom je sudjelovala i u snimanju filmova kao što su to “Lito vilovito” ili pak “Goli čovik” i “Čovik od svita”. Zanimljivo, Maja Gluščević potpisala je i scenarij za debitantski film Snježane Tribuson “Prepoznavanje” iz 1996. godine, koji je također dobro prošao u Puli.

Rođena je u Zagrebu 6. siječnja 1932. kao prvo dijete poznatog ilustratora dječjih knjiga te uglednog slikara, grafičara i profesora na zagrebačkoj Akademiji Vladimira Kirina, poznatog i po nenadmašnim ilustracijama za knjige Ivane Brlić Mažuranić.

Zbog ratnih se prilika 1942. godine obitelj seli u Samobor, a nakon Drugog svjetskog rata, Maja u Zagrebu upisuje žensku gimnaziju u Klaićevoj ulici. Početkom pedesetih prošlog stoljeća upisuje se na Filozofski fakultet u Zagrebu gdje studira engleski i njemački jezik. Tada je već u vezi s devetnaest godina starijim scenaristom i redateljem Obradom Gluščevićem, za kojega se udala 1955. i koji ju je i uveo u svijet filma.

Osim romana “Jelenko” i “Vuk samotnjak”, napisala je i popularne dječje romane “Klopka za medvjedića”, “Bijeg u košari”, “Ivin Vučko”, “Neman u gradskom parku”, “Tajna tihe uvale”, “Bundaš iz petog be”, je u film uveo suprug, redatelj Obrad Gluščević kojem je bila asistentica režije i na filmu “Kapetan Mikula Mali”, “Tajanstveni svjetionik”, “Piki i Argo”, “Lovci na potonulo blago”, “Tko je oteo Dolores”, “Džeki zvani Simpa”, “Doričin dnevnik”...

I poznati filmski redatelj Krešo Golik namjeravao je snimiti film po Majinu romanu “Klopka za medvjedića”, za koji je ona napisala scenarij, ali do realizacije tog projekta nije došlo zbog redateljeve smrti. Tomislav Radić snimio je film “Anđele moj dragi” po Majinu romanu “Bijeg u košari”.

O snimanju filma “Vuk samotnjak” koji je bio među najgledanijim filmovima jugoslavenske kinematografije napisala je i knjigu “Tišina, snima se”. Za književni rad dobila je i nagradu Grigor Vitez, i to za roman “Ivin Vučko” 1995. godine, dok je godinu kasnije Boris Kolar nagrađen za ilustracije u njezinoj knjizi “Klopka za medvjediće”.

Nekoliko djela Maje Gluščević ušlo je i na lektirni popis. Kritika ju je smatrala jednim od vodećih autora animalističke dječje proze u nas, hvaleći umijeće fabuliranja i jednostavnost iskaza zbog čega su njezine knjige bile omiljene među dječjom publikom. Pa i reprizna prikazivanja “Jelenka” redovito su bila među deset najgledanijih emisija na HRT-u. Dokaz više da oni filmski snovi koje je živjela i dalje žive. I da te snove dijele novi naraštaji djece.

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.