Izložba "Riječi, slike i snovi – plakati iz zbirke Petra Smiljanića", koja se otvara 9. siječnja u zagrebačkoj Laubi - kući za ljude i umjetnost, predstavlja više od 400 plakata iz kolekcije koja ih ima desetak tisuća, nastalih od prvih desetljeća 20. stoljeća do početka 2000-ih.
U suorganizaciji Laube i Hrvatskog dizajnerskog društva, izložba daje uvid u dio opsežne Zbirke Smiljanić, koja obuhvaća mnoga ključna djela vizualne umjetnosti iz druge polovice 20. stoljeća - fotografije, grafike, knjige te avangardne i neoavangardne časopise. Sama izložba fokusira se na četiri velike cjeline - filmske i kazališne plakate, plakate različitih manifestacija, od politike, preko sporta i sajmova, do glazbe i likovne umjetnosti, te one koji su i umjetnička djela.
Selekcija predstavlja radove autora koji su oblikovali regionalnu vizualnu kulturu: Borisa Bućana, Mirka Ilića, Mihajla Arsovskog, Ivana Picelja, Borisa Ljubičića, Ferenca Barátha, Matjaža Vipotnika, Dalibora Martinisa, Vlade Marteka i drugih, te umjentičke grupe OHO, Novi Kolektivizem i Studio Imitacija života.
Kako se ističe u tekstu Marka Goluba i Dejana Kršića, ambicija izložbe nije bila samo dati raspon te kolekcije, nego i dati priče o tome što plakat kao medij može, koje su njegove posebnosti, gdje su mu granice i kako se one krše. Po njihovim riječima, želja je bila i pokazati koji su se sve izražajni dosezi koje su generacije dizajnera i umjetnika ocrtali u mediju plakata, ali i koje su propulzivne institucije i drugi konteksti pomogli da se na ovom području formira tako snažan kontinuitet izuzetnog grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija.
Filmski plakat, primarno komercijalnog karaktera, prikazan je kroz evoluciju od ilustracije kao dominantnog izraza u ranim desetljećima tiska, do postupnog ulaska fotografije kroz portrete zvijezda i prepoznatljive filmske scene, uključujući i kuriozitete poput plakata poljskih autora za jugoslavenske filmove.
Po riječima Goluba i Kršića, kao izuzetno kvalitetan ističe se kazališni plakat, nastao od šezdesetih do osamdesetih koji nije bio pod pritiskom komercijalno-marketinških zahtjeva pa je omogućavao formalno radikalne pristupe, a i oslobođen je neposrednog pritiska političko-ideološke agitacije što je omogućilo i društveno-političke komentare.
Treća cjelina posvećena je manifestacijama koje su transformirale našu sredinu - od Novih tendencija, Muzičkog biennala, Geffa i Eurokaza, preko Mediteranskih igara, Univerzijade u Zagrebu i Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu, do Zagrebačkog zbora i Zagrebačkog Velesajma.
Posljednja cjelina predstavlja plakate kao umjetničke iskaze i artefakte, većinom nastale šezdesetih i sedamdesetih, kada su umjetnici putem grafičkog dizajna preispitivali samu prirodu umjetnosti, umjetničkog djela i vizualnih komunikacija. Bit će tu radovi grupe OHO, Gorana Trbuljaka, Tomislava Gotovca, Sanje Iveković, Dimitrija Bašičevića Mangelosa i Vlade Marteka.
Izložba "Riječi, slike i snovi – plakati iz zbirke Petra Smiljanića" ostaje otvorena do 25. siječnja.