Splitsko ljeto, jedan od najvećih i najstarijih kazališnih festivala na ovim prostorima, u tonu i riječi, u pokretu i slici taman živi svoje obljetničarsko 70. izdanje. Otkako je pokrenut tamo još 1954. godine, kad se festival zvao Splitske ljetne priredbe (a od 1968. godine nosi današnje ime), prometnuo se u najveću i najugledniju, uz Dubrovačke ljetne igre, ljetnu teatarsku manifestaciju na otvorenom s ove strane Jadrana. I, za razliku od Igara u Dubrovniku, Splitsko ljeto otpočetka je imalo percepciju kao dominantno operni festival.
A težnja da se u Splitu za ljetnih mjeseci pod vedrim nebom igraju kazališne predstave kudikamo je starija od konačnog ostvarenja otprije 70 godina. Još onamo u osvit Prvoga svjetskog rata, kad je Split već 15-ak godina imao sagrađenu današnju kazališnu zgradu u kojoj su gostovale strane putujuće kazališne družine i operne trupe (iz Češke i Italije, ali i iz Zagreba) tinjala je tendencija formiranja vlastitog, makar dramskog ansambla. To će se i dogoditi, ali tek početkom 20-ih godina minuloga vijeka, a baš na Peristilu krenut će se s pokušajem prvih ambijentalnih kazališnih predstava, rečeno je, malo prije atentata u Sarajevu, odnosno upaljene žigice prve velike mundijalne gvere. Dogodilo se to 26. i 28. listopada 1913. godine, kad je amaterska skupina organizirana u Hrvatskom kazališnom društvu za Dalmaciju, na imperatorskom trgu ispred prvostolnice svetoga Duje izvela komad "Smrt cara Dioklecijana" autora Milana Ogrizovića. Kurioziteta radi: te iste 1913. godine započet je i operni festival Arena di Verona!
Obljetničarsko 70. izdanje jednog od najvećih i najstarijih kazališnih festivala
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
U slobodi se i prijetnje oslobode. Dobivali smo ih, kao i zabrane, prestanak ugovora dogovoren s ministricom
Nakon tisuća nastupa i milijuna gledatelja 62-godišnji Zagrepčanin izgradio je opus koji ga svrstava među najvažnije autore suvremene komedije. Bio je uključen u niz projekata, javnost ga najviše pamti po 'Večernjoj školi', a upravo obilježava i 30 godina stand up karijere
'Iako smo prije baratali brojkom od 1,6 milijuna Amerikanaca hrvatskog podrijetla, ima nas oko milijun'
Jedan od najistaknutijih aktivista za hrvatske interese u Sjedinjenim Američkim Državama govori o tamošnjim Hrvatima, Trumpovoj vladavini te nemirima po američkim gradovima
NATO 3.0: Europljanima troškovi, Amerikancima profiti
Američko povlačenje iz NATO-a malo je vjerojatno, iako Washington time stalno prijeti, ali uglavnom je riječ o sredstvu političkog pritiska
VIDEO Robot Rinno: Ja sam iz Imotskog, a sada sam stacioniran u Zagrebu. Kaj oćeš da ti nekaj velim na zagrebačkom?
On zna svaki recept na svijetu, bez problema može kuhati. Može također nositi vreće s građevinskom šutom, može i graditi zidove, postavljati pločice, pakirati pakete te pružiti utjehu razgovorom. Čak može i potapšati po ramenu za utjehu. Usto, može raditi 0 – 24, čak i sam sebi mijenja baterije svaka četiri sata. Osmislio ga je, u potpunosti, inovator Mario Ljubičić
Koga u Hrvatskoj, nakon 80 godina, i dalje plaše grobovi Hrvata u Sloveniji?
Ako hrvatska Vlada nema novca za zbrinjavanje 750 grobišta Hrvata u Sloveniji, neka tako kaže; mnogi će Hrvati i poduzetnici donirati za njihov dostojanstven ukop