europski popis

Kompleks groblja Mirogoj jedan je od najugroženijih lokaliteta kulturne baštine

Foto: Europa nostra
Kompleks groblja Mirogoj jedan je od najugroženijih lokaliteta kulturne baštine
10.12.2020.
u 11:51
Europa Nostra i njezina partnerska organizacija Institut Europske investicijske banke u uži izbor među 12 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Europi uvrstili su kompleks groblja Mirogoj.
Pogledaj originalni članak

Europa Nostra i njezina partnerska organizacija Institut Europske investicijske banke u uži izbor među 12 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Europi uvrstili su kompleks groblja Mirogoj. U užem izboru programa 7 Most Endangered za 2021. godinu uvršteno je 12 lokaliteta kulturne baštine u Europi:

Među njima su Kompleks groblja Mirogoj u Zagrebu, Achensee parna zupčasta željeznica u Tirolu, Moderno kazalište u Sofiji, Crkva sv. Dionizija Pariškog u Hauts-de-France, Tvrđava Narikala u Tbilisiju, Sustav zelenog pojasa u Kölnu, Pet južnih Egejskih otoka u Grčkoj, Vrt Giusti u Veroni, Palača Ca’ Zenobio u Veneciji, Samostan Dečani na Kosovu, Središnji poštanski ured u Skopju te Kapela i pustinjački samostan San Juan de Socueva u Cantabriji. 

Svaki lokalitet izabran je na temelju istaknutog baštinskog značaja te kulturne vrijednosti, kao i izravne ugroženosti samog lokaliteta. Razina angažmana lokalnih zajednica te posvećenosti javnosti i privatnih dionika spašavanju ovih lokaliteta uzimale su se u obzir kao ključne dodane vrijednosti. Dodatni kriterij za odabir bio je potencijal ovih lokaliteta da postanu nositelji održivog društvenog i gospodarskog razvoja za svoje podneblje i širu regiju. Dvanaest ugroženih lokaliteta kulturne baštine ušli su u uži izbor međunarodnog savjetodavnog odbora čiji su članovi stručnjaci iz područja povijesti, arheologije, arhitekture, konzerviranja, analize projekata i financija. Konačni popis 7 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Europi za 2021. godinu bit će objavljen u ožujku. 

Zagrebački multikonfesionalni kompleks groblja Mirogoj djelo je njemačkog arhitekta Hermana Bolléa izgrađeno između 1876. i 1929. godine. Osobitost lokaliteta leži u neoklasicističkoj arhitekturi te sadrži elemente dvaju dominantnih tipova devetnaestostoljetnih groblja: Campo Santo i parkovni tip. Mirogoj je oblikovan kao središnji otvoreni prostor okružen arkadama po uzoru na talijanska i srednjoeuropska groblja te se posebno odlikuje skladnim odnosom paviljona, kupola i arkada. Kompleks je posvećen 1876. godine te su od samih početaka pokopi obavljani prema državnim, a ne vjerskim zakonima. Brojni hrvatski uglednici i povijesne ličnosti ondje su pokopani, što doprinosi emotivnom značaju lokaliteta. 

Danas je Mirogoj jedan od najznačajnijih zagrebačkih spomenika koji posjećuju i turisti i sami Zagrepčani, a uvršten je i na Rutu europskih groblja te je član Udruge značajnih europskih groblja.

U ožujku 2020. godine grad Zagreb pogodio je potres magnitude 5.5 prema Richterovoj skali te je Mirogoj u njemu znatno stradao. Zidovi su popucali, podovi oštećeni, a mnogi arhitektonski i dekorativni elementi urušeni. Ministarstvo kulture i medija odmah je pristupilo hitnim mjerama obnove, no konstrukcija je dodatno oslabila uslijed sekundarnih katastrofa u proteklim mjesecima, posebice jakih kiša i pandemije bolesti COVID-19 koja je otežala postupak zaštite i procjene štete. Ministarstvo kulture i medija nominiralo je kompleks groblja Mirogoj za program 7 Most Endangered za 2021. godinu.

Savjetodavni odbor programa rekao je: Ovaj kompleks groblja vrijedan je primjer europske neoklasicističke arhitekture njemačkog arhitekta nadahnute talijanskim, bečkim i praškim primjerima. Osim potvrđenih arhitektonskih i estetskih vrijednosti, groblje ima velik povijesni, društveni i emotivni značaj kao prvo zagrebačko multikonfesionalno groblje i posljednje počivalište mnogih povijesnih ličnosti. Ministarstvo kulture i medija poduzelo je prve nužne korake za zaštitu lokaliteta, no potrebna je solidarnost na međunarodnoj razini kako bi se kompleks groblja Mirogoj obnovio.

Izvršni predsjednik Europe Nostra prof. dr. Hermann Parzinger izjavio je: U vrijeme uznemirujuće globalne krize želimo izraziti potpunu solidarnost prema lokalnim zajednicama diljem Europe, neumornim skrbnicima za naše najosjetljivije baštinske vrijednosti. Solidarni smo, ali i spremni na djelovanje. Europa Nostra i naša rasprostranjena mreža članova i partnera stat će u obranu ovih 12 lokaliteta kulturne baštine koje bismo mogli nepovratno izgubiti. Od čuvenih prirodnih krajolika do lokaliteta vjerskog značaja i remek-djela modernističke arhitekture, ovi izvanredni lokaliteti utjelovljuju našu zajedničku povijest i netaknut su izvor razvoja i dobrobiti ne samo za regije i zemlje u kojima se nalaze, već i za Europu u cjelini. U doba kada nam je to najpotrebnije, udružimo snage kako bismo očuvali kulturnu baštinu i smjestili je ondje gdje pripada: u srce europskog oporavka nakon pandemije.

Dekan Instituta Europske investicijske banke Francisco de Paula Coelho rekao je: Ovaj uži izbor važan je podsjetnik na to da je naša kulturna baština krhka te da je ne smijemo uzimati zdravo za gotovo. Naš zajednički cilj je podržati i ojačati napore lokalnih zajednica diljem Europe koje vjeruju u neizmjernu i višeslojnu vrijednost naše kulturne baštine. Kako bismo u potpunosti iskoristili potencijal našeg zajedničkog kulturnog nasljeđa kao pokretača održivog razvoja, moramo se pobrinuti za to da naš prvi i prioritetni korak bude njegovo fizičko očuvanje.

Program 7 Most Endangered pokrenula je 2013. godine Europa Nostra u suradnji s Institutom Europske investicijske banke, a podršku mu pruža i program Kreativna Europa Europske unije. Program 7 Most Endangered dio je inicijative civilnog društva spašavanja ugrožene europske baštine. Njome se osvješćuje javnost, pripremaju nezavisne procjene i predlaže daljnje djelovanje. 

Premda ne podrazumijeva izravno financiranje, uvrštavanje pojedinog lokaliteta na popis često služi kao katalizator i poticaj za aktiviranje nužne javne ili privatne potpore, uključujući one financijske.

Za 2021. godinu, po prvi puta nakon pokretanja programa, odabranih sedam najugroženijih baštinskih lokaliteta moći će iskoristiti Zajam za kulturnu baštinu Europske investicijske banke (EIB Heritage Grant ) u iznosu do 10.000 eura po lokalitetu. Zajam za kulturnu baštinu Europske investicijske banke dodijelit će se odabranim sedam najugroženijim lokalitetima kao pomoć u provođenju potrebnih aktivnosti koje će doprinijeti očuvanju ugroženog lokaliteta. Nominacije za program 7 Most Endangered za 2021. godinu podnijele su organizacije članice Europe Nostra, pridružene organizacije te individualni članovi iz cijele Europe, kao i članovi Europskog saveza za baštinu (European Heritage Alliance).

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.