U posljednja dva desetljeća javnosti poznatiji kao političar liberalne orijentacije (dugogodišnji gradonačelnik Osijeka, saborski zastupnik, veleposlanik) prof. dr. Zlatko Kramarić u svojoj je sveučilišnoj “pretpovijesti” više od deset godina bio predavač makedonskoga jezika i književnosti na osječkom Filozofskom fakultetu.
Na poticaj kolega sa skopskoga sveučilišta nedavno se, sudjelujući na simpozijima i gostujući kao predavač, vratio svojoj staroj struci (može se reći i – ljubavi), a plod je njegovih novih promišljanja makedonskih “vječnih” tema i dilema knjiga eseja i članaka “Identitet, tekst, nacija” (Naklada Ljevak, ur. Nives Tomašević). Polazište mu je uvijek u književnosti, ali Kramarićev je obzor mnogo širi: kulturološki i politički.
“Slučaj” Makedonije, kojoj se u burnoj balkanskoj povijesti i sadašnjosti u mnogim prijelomnim trenucima kani/la osporiti i nacionalna samobitnost, i jezik, i samo ime, u pokušaju razrješenja upravo zahtijeva takav autorski pristup. Njime pak Kramarić nudi i dijalog o svim kulturama regije.
Lizoguz koji je potkopavao liberalnu ideju nedostižnoga humanista Vlade Gotovca. Kradljivac koji je onomad objavio prepisanu knjigu. Sponzor lokalnog osječkoga dnevnoga lista koji je objavljivao lažne informacije o Karamarićevu uspjehu na izborima. Poslije Ante Đapića, a taj je doista nedostižan po bljutavosti i sklonosti političkomu prostituiranju, jedna od najsramnijih figura novovjekovne hrvatske političke scene.