Roman za mlade Nebojše Lujanovića "Dnevnik prakse" premrežen idejama mogućih svjetova pravde i ravnopravnosti s radnjom smještenom u splitski kvartovski dućan koji postaje pozornica neobične vrste građanskog otpora, predstavljen je u utorak u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
Dok se njegovi vršnjaci suočavaju s tipičnim srednjoškolskim problemima, glavni junak romana primoran je pomoći majci u rješavanju financijskih problema i zaposliti se.
To ga dovodi u kvartovski dućana gdje je iznenada uronjen u svijet odraslih. Taj svijet odraslih sastoji se od složenih problema hijerarhije, potplaćenosti, masovnog turizma, tužnih sudbina imigranata i nasmijanih lica za blagajnom.
Tijekom nekoliko ljetnih tjedana, on naglo spoznaje te neugodne činjenice, ali kroz revolt junakinja dućana shvatiti i da je promjena moguća, kratki je opis knjige objavljene u nakladi Ljevak, a na promociji je istaknuto da je riječ o duhovitom i satiričnom tekstu s elementima crnog humora za mlade, ali i odrasle.
Lujanović je nadahnuće pronašao u svom lokalnom dućanu i inspirativnim likovima koji su tamo zaposleni. "Tekst je izvorno napisan za predstavu. Kao tipična mediteranska scena postavljena s likovima na rubu karikature, ali koja kroz smijeh otvara ozbiljna pitanja", kazao je.
Dodao je da je kao i svakom dućanu danas pa tako i u ovom u romanu zaposlen Filipinac. "Zove se Mo, ali ga šef uporno zove Momir. Dječaku - pripovjedaču priče to nije jasno jer je Momir srpsko ime, odakle Srbi na Filipinima. Ta igra zabune ide i dalje jer šef Moa pokušava pretvoriti u dobrog Hrvata i nagovoriti ga da za godišnji idu zajedno na hodočašće Gospi Sinjskoj", otkrio je pojedinost iz romana Lujanović.
Dodao je da mu je bilo teško sve to prikazati kroz kratke scene koje govore puno, a da tekst ostane zanimljiv i srednjoškolcima i odraslima. Perspektiva srednjoškolca posebno je zahtjevna jer je on između djeteta i odraslog čovjeka, naglasio je Lujanović.
"Kad sam krenula čitati, knjiga me odmah uvukla. Nisam čitala ništa o njoj unaprijed, krenula sam ravno na tekst i ušla u priču koja se isprva čini kao svakodnevna priča o mladiću koji mora raditi. Međutim, mnogo toga u ovom romanu nije tipično", rekla je o knjizi prevoditeljica i autorica knjiga o važnosti čitanja Anita Peti-Stantić.
Naglasila je i da se mladi u vijestima često prikazuju u bombastičnim situacijama, ubojstva, bolesti, poremećaji ponašanja. "Imamo prikaz mladih kao da su uniformirani. I onda imamo ovaj tekst koji je po mom mišljenju o nekome koga gotovo nikad ne primjećujemo. A koji je tu oko nas ne jedan, ne deset, nego možda većinski. Možda smo to svi mi", rekla je.
"Mladi nisu zadovoljni svijetom u kojem žive. Oni to jasno pokazuju i traže da im pružimo ruku. Ova knjiga je jedan od načina da im se ta ruka pruži i da im se kaže da ovako dalje ne može", dodala je.
Nebojša Lujanović rođen je 1981. godine u Novom Travniku (BiH), diplomirao je komparativnu književnost i sociologiju te politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Poslijediplomski studij komparativne književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma u Zagrebu dovršio je 2012. i stekao titulu doktora znanosti. Zaposlen je na samostalnom studiju Komunikacija i mediji Sveučilišta u Splitu gdje i živi.
Autor je niza romana, među kojima su Godina svinje, Orgulje iz Waldsassena, Južina, Maratonac, Tvornica Hrvata, Jošuino drvo kao i znanstvenih knjiga i naslova za djecu. Aktivan je u kulturnom životu kroz književne programe i javna događanja. U slobodno vrijeme trči maratone u Hrvatskoj i inozemstvu.