Hazard, Johnny Hazard! U prevedenom značenju: rizik, opasnost. Tako je Frank Robbins nazvao svog strip-junaka kad je 1943. godine dobio narudžbu King Features Syndicatea da kreira novi strip s američkim pilotom koji doživljava svoje pustolovine na ratištima diljem svijeta.
Poslije rada na ilustracijama i u oglašavanju, Robbins je 1939. zbog svoga dojmljiva stila i crtačke vještine dobio ponudu Associated Pressa da od Berta Christmana preuzme već poznati zrakoplovni strip “Scorchy Smith”. “Scorchy Smith” je postao znamenit po posebnom grafičkom izgledu zaslugom autora Noela Sicklesa, koji je primijenio posebnu tehniku crtanja s paletom nijansi rastera kojima je postigao dojam fotografskog izgleda crteža. To će Milton Caniff u suradnji sa Sickelsom poslije dovesti do savršenstva u svojim radovima. Sickels je napustio strip 1936. kad su ga preuzeli najprije Christman, a zatim Frank Robbins. On je udahnuo novu životnost i kvalitetu, te je strip opet postao vrlo popularan, pa je već sljedeće godine uz dnevne nastavke dodana i nedjeljna stranica. Frank Robbins je unio svoj način vizualiziranja priče promjenom gledišta u akcijskim sekvencama i kompoziciji prizora u pasicama ili na stranicama stripa, pokazujući zorno kako se u novinskom stripu može postići kinematička kvaliteta.
Unatoč uspjehu Robbinsu je nakon nekoliko godina crtanja stripa “Scorchy Smith” postao opterećenje jer to nije bio njegov lik i nije mu mogao dodati ničeg svoga.
“Johnny Hazard” pojavio se u ponedjeljak 5. lipnja 1944., dan prije iskrcavanja saveznika u Normandiji (D-Day). Strip počinje spektakularnim bijegom glavnog junaka iz njemačkog logora koji se pridružuje savezničkim snagama u Europi. Ubrzo je angažiran u zrakoplovstvu te prevozi oružje vojnicima u Italiji, na širem području Sredozemlja i u sjevernoj Africi. Već 2. srpnja 1944. počele su izlaziti i nedjeljne stranice u boji s posebnom pričom.
Nakon pustolovina na Starom kontinentu, Johnny Hazard odlazi na Daleki istok, koji je američkom čitateljstvu bio puno zanimljiviji od ratišta u Europi. Ondje u atraktivnim predjelima Kine, Japana, Tibeta, Burme sudjeluje u okršajima s japanskim špijunima, carskim zrakoplovcima, saboterima, razbojničkim bandama i drugim protivnicima. Slojeviti zapleti, profilirani protivnici i prateći likovi, prebacivanje radnje u druge ambijente, autentični prikaz zrakoplova, opreme i objekata, osnovne su karakteristike stripa. U to početno vrijeme izlaženja Johnny Hazard je postao jedan od najpopularnijih američkih pustolovnih stripova, objavljivao se u desecima tisuća listova. Bilo je to razumljivo u ratnom vremenu kada su ti stripovi uglavnom imali promidžbeno-namjenski karakter.
Naravno, “Johnny Hazard” izrastao je iz iskustva “Scorchy Smitha”, što je razvidno u prvim epizodama, ali je Robbins ubrzo dosegnuo punu grafičku zrelost i stilsku čistoću po uzoru na Miltona Caniffa. Čitatelje je prije svega privlačio rubikonski dah pustolovine, iz koje nije bilo povlačenja jer su se priče, naslanjajući se jedna na drugu, i međusobno se nadovezujući u logički pripovjedni niz, povezivale po srodnosti, ali je ipak Robbinsova crtačko-narativna ekstrapolacija bila ono što je djelovalo poput magneta.
Sadržajno, “Johnny Hazard” je istinski pustolovni strip zrakoplovne tematike s puno scena u zraku, s elementima trilera, špijunskih pothvata i melodrame, koje glavni lik izlažu brojnim rizicima i životnim opasnostima. Johnny Hazard je vrhunski pilot, pravedan i hrabar, arhetipski etičan. Uz to sklon je riziku (sukladno imenu), duhovit, šarmantan, omiljen među kolegama i privlačan suprotnom spolu. Posebno je zanimljiv njegov odnos s brojnim ženama koje su prodefilirale serijom epizoda. Ponekad se javljaju sentimentalne veze, ali povremeno ženski likovi imaju i neprijateljske uloge špijunki i zločinki. Ni drugi likovi, naročito protivnici koji su prodefilirali tijekom godina stripa nisu crno-bijeli, i njihove osobne drame i karakteri prikazani su u svoj njihovoj životnosti.
Nakon završetka rata Johnny Hazard vraća se civilnom životu. Postaje profesionalni pilot najamnik. Prihvaća najrazličitije poslove koji ga odvode na razne lokacije: u Afriku, Tibet, Maroko, Pariz, Amsterdam, Kinu, Japan i drugdje.
Johnny se opet suočavao sa špijunima, lijepim ženama, krijumčarima, ljepoticama, znanstvenicima zločinačkih namjera, zavodnicama i svakojakim egzotičnim likovima, kako se i očekuje od takvog pustolova. U vrijeme hladnog rata i Korejskog rata Robbins je svog junaka pretvorio u tajnog agenta, privatnog detektiva ili istraživača, ali unatoč svjetskim podjelama ideološke preferencije nisu kod Robbinsa nikad prevladale. Sve je to bila pozadina za stvaranje uzbudljivih priča.
Šezdesetih godina kvaliteta i popularnost “Johnnyja Hazarda” polako počinje jenjati. U tom razdoblju Robbins se uz strip počinje sve više baviti svojim strastima iz mladosti, ilustracijom i slikarstvom. Samostalne izložbe imao je u Metropolitan Museumu, Whitney Museum of American Art, Corcoran Gallery i drugima. Zapostavio je strip “Johnny Hazard”. Scenariji su postajali sve manje zanimljivi, zapleti su se ponavljali, a crtež je postao maniristički. Nije pomoglo što je Johnny promijenio zanimanje, postao je privatni detektiv, što čitatelje u modernoj eri više nije privlačilo. U kolovozu 1977. izlaženje “Johnnyja Hazarda” je obustavljeno.
U međuvremenu je Frank Robbins počeo surađivati s DC Comicsom kao scenarist za “Supermana”, “Superboya” i “Batmana”. Poslije je prešao u Marvel Comics, gdje je radio kao crtač na serijalima kao što su “Invaders”, “The Shadow”, “Captain America”, “Ghost Rider”, “Human Fly” te “The Tomb of Dracula”.
Frank Robbins bio je izvrstan crtač, jasne jake linije, dubokih crnih ploha i čistog crteža, pripadnik grafičkog stila čiji je najvažniji predstavnik Milton Canniff, a sljedbenici uz Robbinsa, Chris Welkins, Jack Kirby, Dean Miller, Jije, Hugo Prat, Alberto Breccia ili naš Žarko Beker. U vrlo kratkom vremenu “Johnny Hazard” je postao jedan od najpopularnijih američkih akcijskih novinskih stripova. Objavljen je u desecima tisuća novina i magazina i prevođen je na brojne svjetske jezike. I danas su u tijeku brojni reprinti diljem svijeta.
Kod nas je objavljen u Politikinom zabavniku, Strip artu, Stripoteci, EKS almanahu, Gigantu, Super EKS-u, Denisu, Strip81, Mini EKS almanahu, Hrvatskoj Stripoteci i drugim strip publikacijama.