JUBILEJ

JO NesbØ slavi 20 godina svog glavnog junaka

Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
18.04.2013., Zagreb - Jo Nesbo, norveski pisac kriminalistickih romana. Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
12.09.2017.
u 07:00
Prvi film o istražitelju harryju Holeu, snimljen po romanu 'Snjegović', u kinima je na jesen, a senzacionalno bi bilo da snime 'Spasitelja' s ubojicom iz Vukovara
Pogledaj originalni članak

Godina 2017. godina je Harryja Holea, slavnog istražitelja rođenog u umu norveškog književnika (i glazbenika) Jo Nesbøa. Na samom početku proljeća izašao je jedanaesti roman u kojem je on glavni lik, a za 13. listopada zakazana je svjetska premijera (naravno u Norveškoj) prvog filma iz slavnog serijala, snimljenog po romanu “Snjegović”. O kakvoj se velikoj hollywoodskoj produkciji radi, otkrivaju imena glavnih protagonista “Snjegovića”. Film je, naime, režirao Tomas Alfredson, možda i najpoznatiji po filmu “Dečko, dama, kralj, špijun” (također ekranizaciji romana, špijunskog trilera Johna le Carréa), dok Holea glumi velika svjetska zvijezda – Michael Fassbender.

Ubojica iz Domovinskog rata

Već izbor ovog glumca dokazuje da je to tek prvi film u nizu, a Nesbø nije mogao dobiti bolji i veći poklon za dvadeseti rođendan svog junaka, koji je također ove jeseni. Prva knjiga o Harryju Holeu, neprilagođenom, ali genijalnom policijskom istražitelju, sklonom alkoholu, drogama i autodestrukciji, izašla je u jesen 1997. godine. Bio je to roman “Šišmiš”, a slijedilo ga je još deset romana: “Žohari”, “Crvendać”, “Nemeza”, “Đavolja zvijezda”, “Spasitelj”, “Snjegović”, “Leopard”, “Fantom”, “Policija” i “Žeđ”.

Svi su ovi romani prevedeni na hrvatski jezik. Autora i njegov glavni lik hrvatski su čitatelji upoznali u romanu “Crvendać”, kojim je Nesbø postigao svjetsku slavu, da bi se nakon što smo svi dobrano zagrizli u ovaj serijal i njegova glavnog (anti)junaka, hrvatski izdavači vratili na početak i objavili prva dva romana.

No glavni mamac za naše čitatelje čak i nije bio način na koji je Nesbø iz romana u roman razvijao svoj lik, čak ni marketing koji je od samih početaka pratio ovog autora, a koji je tvrdio kako je riječ o novom Stiegu Larssonu, već roman “Spasitelj”, za koji i danas mnogi tvrde kako je upravo to njegov najbolji roman.

A upravo u Hrvatskoj taj se roman čitao drugačije nego u ostatku svijeta jer profesionalni ubojica kojeg hvata norveška policija zapravo je dijete ratnik iz Domovinskog rata. Dječak koji je na Trpinjskoj cesti u Vukovaru uništavao tenkove stekao je nadimak Mali Spasitelj, a zadržao ga je i za novu “karijeru”, onu profesionalnog ubojice.

Nesbø je za ovaj roman koristio iskustva ratnog izvjestitelja jer za vrijeme Domovinskog rata boravio je u Hrvatskoj. U svome životopisu nikada nije otkrio je li boravio na bojišnici, ali bio je u Zagrebu, razgovarao s izbjeglicama, hrvatskim borcima, pripadnicima međunarodnih mirovnih snaga.

Sva ta iskustva, nama prepoznatljiva i bliska, nalaze se u “Spasitelju”, a način na koji je opisao atmosferu zagrebačkih hotela u kojima borave izbjeglice do danas ostaju najbolje napisane stranice o toj epizodi Domovinskog rata. Upravo ovdje Nesbø se dokazao kao veliki autor, onaj koji se izražava kroz krimiće i koji upravo zbog žanra koji je odabrao dopire do milijunskog čitalačkog auditorija.

Ljubav Hrvatske i ovog književnika je obostrana, što se najbolje vidjelo za njegova posjeta Zagrebu i Hrvatskoj u travnju 2013. godine. Došao je, kako su nam otkrili organizatori s grupom prijatelja, i jedini uvjet koji je postavio bio je da između promocije knjige (a upravo tada je izašao “Snjegović”) i susreta s brojnim fanovima ima vremena za slobodno penjanje. To je i ostvario, sa sedmero prijatelja savladao je stijene na Kalniku, pa tako i danas u fotodokumentaciji čuvamo slike na kojima ima “oguljene” laktove jer prije susreta s hrvatskim čitateljima imao je bliski susret s nekom hrvatskom stijenom.

Seks iz osjećaja dužnosti

No to je adrenalin koji on obožava i koji ga je i godinu dana kasnije, u lipnju 2014. godine, doveo nazad u naše krajeve. Tada je s obitelji ljetovao u Zadru, a i tu je glavni “mamac” bilo penjanje na Paklenici.

Posebnu vezu s hrvatskim izdavačima i čitateljima pokazao je i ove godine uoči izlaska romana “Žeđ”. Tada je za Večernji list ekskluzivno napisao tekst o tome što se događa s Harryjem Holeom:

“Rad na romanu “Žeđ” počeo je 2015. Budući da je riječ o jedanaestom romanu serijala o Harryju Holeu, priča ima protagonista kojeg sam s vremenom jako dobro upoznao. Toliko dobro da će uvijek biti aktualno pitanje imam li što više reći o njemu i je li mi dojadio. To je nešto što pitam sebe; važno je, jer znam da kad bih napisao nešto – pa bila to i jedna jedina rečenica – što me ne zanima, to bi bilo jednako seksu iz osjećaja dužnosti. Bit će to početak kraja. A Harry Hole me još uvijek zanima upravo zato što sam ga tako dobro upoznao. Isto kao što stara i bliska prijateljstva ne dosade, već s vremenom postanu jedina prijateljstva do kojih ti je uopće stalo”, pisao je između Nesbø ostalog za Večernji list.

Zbog tog stava i očite radoholičarske naravi (Nesbø piše i romane za djecu, ali i druge krimiće) jasno je da će i filmski početak njegova junaka biti novi poticaj. Nadajmo se za novih 20 godina.

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.