Već nekoliko dana vruća lokalna tema u Rijeci je riječki Rimski luk koji je sudeći po priopćenju koje je medijima odaslala Lista za Rijeku, a prenio ga je Novi list, potpuno nepropisno restauriran, a o slučaju se sada oglasilo i Ministarstvo medija i kulture koje sve navedeno demantira. Naime kako stoji u priopćenju Liste za Rijeku - “Stara vrata, poznata i kao Rimski luk, najstariji sačuvani arhitektonski spomenik Rijeke, nakon pet godina navodne obnove završio je – premazan cementom. Takva intervencija ne može se nazvati ni zaštitom ni konzervacijom. Ona predstavlja ozbiljnu devastaciju”, poručuju iz Liste za Rijeku pa dodaju:
“Prema javno dostupnim informacijama, investitor i glavni nositelj radova nije Grad Rijeka, nego Hrvatski restauratorski zavod u suradnji s Ministarstvom kulture i medija te riječkim Konzervatorskim odjelom. Obnova je dio nacionalnog programa, a nakon potresa sredstva su preusmjerena na druge prioritete, što je projekt ostavilo godinama u statusu “privremenog rješenja”. Sada se vidi kako takva privremenost izgleda – u obliku betonskog premaza preko tisućljetnog spomenika”.
“Iako Grad Rijeka nije formalni nositelj projekta, on ima političku i moralnu odgovornost reagirati kada se u samom srcu grada događa ovakva razina narušavanja kulturne baštine. Dvije gradske uprave, i bivša i sadašnja, godinama nisu učinile apsolutno ništa kako bi spriječile ovakav razvoj događaja. Nije zatražen hitan sastanak s Hrvatskim restauratorskim zavodom, nije bilo transparentne komunikacije prema javnosti, nije upozoreno na stanje spomenika, a nije postojala ni minimalna razina političkog interesa da se osigura pravilno dovršavanje radova. Skela je stajala, improvizirani zahvati dolazili su jedan za drugim, ali reakcije gradske uprave nije bilo. Kada najstariji simbol grada propada pred očima institucija, šutnja postaje oblik sudjelovanja. “Rimski luk nije običan zid ni građevinski element koji se “premaže i ide dalje”. On je najstariji ulaz u povijesni grad, simbol Trsatike i Rijeke, spomenik pred kojim se povijest odvijala i koji je stoljećima bio dio identiteta ovoga prostora. Pretvaranje takvog spomenika u glatku betonsku površinu predstavlja kulturni i stručni neuspjeh koji se ne može relativizirati”, piše dalje u priopćenju Liste za Rijeku.
Reagirajući na javno iznijete ocjene da je restauracija Rimskog luka izvedena tako da se ne može govoriti o konzervaciji niti o zaštiti nego da je riječ o devastaciji i kulturocidu, Ministarstvo kulture i medija se oglasilo, kako navodi u priopćenju, "vezano uz prozivke i istupe u medijima temeljem neprovjerenih, netočnih i nestručnih informacija i interpretacija koji su u kratkom vremenu stvorili neugodnu atmosferu prema stručnjacima, djelatnicima Područnog konzervatorskog ureda Rijeka Ministarstva kulture i medija i Hrvatskog restauratorskog zavoda".
Ministrica Obuljen Koržinek je istaknula kako je sa žaljenjem pratila tekstove i reakcije u medijima, od kojih se ili nije ni pitalo, ili nije pričekao odgovor s obrazloženjem stručnjaka, te se tako podržalo širenje neistinitih informacija i interpretacija. "Naime, na obnovi Rimskog luka radio je Hrvatski restauratorski zavod u suradnji s Područnim konzervatorskim uredom Rijeka, a radovi su izvršeni u skladu s načelima konzervatorsko-restauratorske struke uz primjenu tehnologije i materijala koji su nužni kako bi se sačuvala spomenička svojstva, a spomenik učinilo sigurnim i otpornim na negativne utjecaje atmosferilija ili potresa“, poručuje resorna ministrica.
Konzervatori i restauratori Područnog konzervatorskog ureda Rijeka u svom priopćenju ističu da Rimski luk (Arco romano) predstavlja ulazni portal nekadašnjeg rimskog vojnog zapovjedništva (Principia). Riječ je o ostacima masivnog kamenog zidanog luka smještenog između dvije zgrade, čiji je raspon 4,3 metra, a pete luka nalaze se na visini od 4 metra.
Zbog protoka vremena, atmosferilija i ljudske aktivnosti luk je postao ozbiljno konstruktivno nestabilan, te je 2019. godine ušao u redoviti program djelatnosti Hrvatskog restauratorskog zavoda. "Temeljem analize stanja konstrukcije interdisciplinarnom suradnjom nadležnih konzervatora, konzervatora-restauratora specijaliziranih za kamen te inženjera građevine specijaliziranih za konstrukciju i rad na zaštićenim kulturnim dobrima, odabrano je optimalno rješenje stabilizacije luka. Sve cementne žbuke, što uključuje kapu i sljubnice, očistilo se s površine kamena. Nakon toga su na gornju plohu luka ugrađeni inox čelični profili koji su se učvrstili na pete luka. Na te je nosače potom ugrađen i povezan veći broj metalnih sidara", stoji u priopćenju.
Kako bi se čelični profili zaštitili od atmosferilija i zbog prikrivanja novih konstruktivnih ojačanja, na luk je postavljena žbukana kapa s dodatkom umjetnog kamena, istaknuto je. Konzervatori naglašavaju da nije korišten beton, nego vapnena žbuka kompatibilna s kamenom građom. "Radovi su izvedeni sukladno svim konzervatorsko-restauratorskim načelima i pravilima struke te je krajnji rezultat sa stručnog aspekta iznimno zadovoljavajući. Negativnih reakcija iz stručnih krugova nema, a reakcija šire javnosti temelji se isključivo na pogrešnim i neprovjerenim informacijama iznesenima u medijima“, ističe Konzervatorski zavod.