Izloženi popisi nepodobnih, ali i Ujevićeve olovke i Nazorova britva

Olovke kojima je pisao Tin Ujević, britva kojom se brijao Vladimir Nazor, ali i požutjeli dokumenti na kojima piše koji je hrvatski književnik ustaša, a koji klerofašist, dio su izložbe koja se može razgledati u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Izložba koja se bavi poviješću Društva hrvatskih književnika od 1900. do 1971. godine djelo je Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU koji posjeduje više od 10.000 dokumenata na tu temu. Ipak, dio povijesti DHK umotan je u veo tajne.

– Fond DHK iz razdoblja od 1941. do 1945. nije bilo moguće obuhvatiti izložbom. Postoje indikacije da je gradivo 1945. uništeno. Odmah nakon dolaska komunista na vlast 1945. Društvo mijenja naziv u Društvo književnika Hrvatske, osniva se Sud časti, provode se čistke, zabranjuje se objavljivanje velikanima poput Cesarića i Ujevića, provodi se izgon pojedinih književnika iz Zagreba, primjerice Gustava Krkleca – ističe voditelj odsjeka HAZU Tomislav Sabljak koji je, uz Anu Batinić, Josipu Dragičević i Željka Trbušića, i autor intrigantne izložbe.

Drugi pogrom Društvo književnika doživljava 1971. kada Udba u Društvu plijeni emigrantsku štampu. Tadašnji tajnik Društva Slavko Mihalić dokumentaciju sklanja u Institut za književnost na Gornjem gradu, ističe Sabljak. Arhiv DHK-a koji se čuva u Odsjeku za povijest književnosti obuhvaća 57 arhivskih kutija. Na izložbi se, uz portrete i skulpture poznatih hrvatskih književnika, može vidjeti i govor Marina Franičevića o dekadentnim pojavama u hrvatskoj književnosti iz 1947. godine koji je potaknula zbirka “Zore i vihori” Vesne Parun koju je objavilo baš Društvo književnika.

Slučaj je htio da je izložba u HAZU otvorena baš na dan kada je prije osam godina Vesna Parun preminula u Stubičkim Toplicama. Predsjednik HAZU Zvonko Kusić istaknuo je da je Društvo hrvatskih književnika uz zagrebačko sveučilište, Maticu hrvatsku i Akademiju desetljećima bilo supstitut hrvatske državnosti.

Spomenuo je i polemiku koju je potaknuo Slavko Kolar protestirajući protiv izbora Ervina Šinka u tadašnju JAZU, a u koju se upleo i Miroslav Krleža. Predsjednik DHK Đuro Vidmarović istaknuo je da ovakve izložbe o povijesti društva još nismo imali, dok je akademik Dubravko Jelčić spomenuo bogatu izdavačku djelatnost DHK-a.

– Posebno bih istaknuo “Hrvatsku mladu liriku”, koja je obilježila generaciju. U njoj bi čovjek očekivao Matoša, ali Matoša nema, ali ne bi očekivao Andrića, koji je zastupljen u knjizi. Zanimljivo je i da kritika nije posebno istaknula Ujevića, nego su neki čak i osporavali njegovo uvrštavanje u knjigu – rekao je Jelčić.