Dramatični događaji odigrali su se u nedjelju ujutro, netom nakon otvaranja Louvrea, kada se dogodila pljačka koja podsjeća na scene iz akcijskih filmova. Prema prvim informacijama koje je prenio list Le Parisien, pljačkaši su se do muzeja dovezli na skuteru, naoružani malim motornim pilama i iskoristili radove na obnovi fasade koja gleda na rijeku Seinu kako bi neopaženo ušli u zgradu. Muzej je odmah nakon incidenta objavio da će ostati zatvoren do daljnjega.
Meta lopova, kako se navodi, bila je jedna od najraskošnijih dvorana u muzeju, Galerija Apollo, koja je služila kao model za Dvoranu zrcala u Versaillesu. Nakon što su razbili vitrine, kriminalci su navodno ukrali devet komada nakita iz kolekcije koja je pripadala Napoleonu, a zatim netragom nestali.
Ovaj događaj otvorio je brojna pitanja o sigurnosti neprocjenjivih umjetnina, čak i u institucijama koje se smatraju najčuvanijima na svijetu. Pa iako je krađa Napoleonovih dragulja golem gubitak, ona je tek kap u moru blaga koje se čuva unutar zidova Louvrea. Kao najveći i najposjećeniji muzej na svijetu, Louvre je dom gotovo 500 000 predmeta, od kojih je samo oko 35 000 izloženo javnosti. Njegova zbirka, podijeljena u osam kustoskih odjela, proteže se od prapovijesti do 21. stoljeća i obuhvaća brojna umjetnička remek-djela, kao i veličanstvene artefakte drevnih civilizacija.
Apsolutna zvijezda muzeja, bez sumnje, jest "Mona Lisa" Leonarda da Vincija, čiji je zagonetni osmijeh desetljećima predmet fascinacije i proučavanja. Izložena iza neprobojnog stakla i pod stalnim nadzorom, ona je najpoznatija slika na svijetu, a njezina vrijednost je gotovo neprocjenjiva - osigurana je na 100 milijuna dolara još 1962. godine, što bi danas, prilagođeno inflaciji, iznosilo više od milijardu dolara.
No, u Louvreu nalazi se još nevjerojatnog blaga. Među njima su i antičke skulpture poput "Miloske Venere", koja predstavlja božicu Afroditu, i dinamične "Nike sa Samotrake", poznate i kao Krilata pobjeda, a njihovu je vrijednost gotovo pa nemoguće procijeniti. Uz njih se ističe i najveća slika u muzeju, čuvena "Svadba u Kani" Paola Veronesea te potresna Caravaggiova "Smrt Bogorodice".
Jedan je od najipresivnijih izložaka i Hamurabijev zakonik, visoka stela od crnog bazalta na kojoj je uklesan jedan od najstarijih i najočuvanijih pisanih zakona u povijesti, nastao u Babilonu prije gotovo četiri tisućljeća. Iz drevne Mezopotamije tu su i monumentalni krilati bikovi s ljudskim glavama iz palače Sargona II. u Khorsabadu, koji su nekoć čuvali ulaz u grad asirskog kralja. Egipatska zbirka posjetitelje vodi na putovanje kroz vrijeme s predmetima poput Velike sfinge iz Tanisa i iznimno realistične skulpture poznate kao "Sjedeći pisar". Iako su ovakvi jedinstveni povijesni predmeti izvan svake komercijalne kategorije, rijetki artefakti koji se pojave na tržištu dostižu vrtoglave cijene, primjerice, mala mezopotamska statua slične starosti prodana je za više od 50 milijuna dolara.
Pljačka je šokirala javnost upravo zato što se Louvre smatra jednom od najbolje zaštićenih institucija na svijetu. Iznimno kompleksan sigurnosni sustav kombinira ljudski nadzor s najsuvremenijom tehnologijom. Svi posjetitelji prolaze stroge kontrole na ulazima, a unutar muzeja, osim tisuća nadzornih kamera i senzora pokreta, koriste se i napredne tehnologije. Neki od najvrjednijih predmeta opremljeni su RFID senzorima koji u stvarnom vremenu prate uvjete poput vlage i temperature, ali i svaki neovlašteni pokret, automatski aktivirajući alarme i šaljući upozorenja osiguranju. Vrijednost ukradenog nakita iz Napoleonske zbirke još je nepoznata, ali u pitanju su, nagađa se, astronomski iznosi.
Vjerojatno neki astrofizicari i arhitekti iz poznatih zemalja.