Ivana Kocelj: 'Od koncerta s Edom Maajkom do čistog jazza često je kraći korak nego što bi se očekivalo'

Hrvatska radiotelevizija već desetljećima čuva, promiče i stvara naše kulturno nasljeđe, a ponajviše to čini putem svojih glazbenih ansambala. Upravo jedan od njih, Jazz orkestar HRT-a, ove godine slavi svoj 80. rođendan, a tim povodom pripremili su nam pravu glazbenu poslasticu – koncert u Tvornici kulture koji na scenu vraća bezvremenske hitove Zagrebačkog festivala!

Što nas sve očekuje na sutrašnjem nastupu te na najbogatijoj ljetnoj turneji u povijesti orkestra, kao i to kako je nastala suradnja s poznatim reperom Edom Maajkom, otkrila nam je Ivana Kocelj, rukovoditeljica Radne jedinice Glazba HRT-a.

Recite nam, za početak, koja je važnost i uloga Jazz orkestra HRT-a u hrvatskoj kulturi.

Hrvatska radiotelevizija ne djeluje samo kao institucija koja informira i educira javnost o kulturi, nego je i sama jedan od njezinih ključnih stvaratelja – živi kulturni organizam i snažan generator umjetničkih sadržaja. U tom okviru posebno mjesto zauzimaju njezini glazbeni ansambli: Simfonijski orkestar, Zbor, Tamburaški orkestar, Jazz orkestar i Dječji zbor, koji desetljećima čine okosnicu profesionalnog glazbenog stvaralaštva u Hrvatskoj. Jazz orkestar HRT-a pritom zauzima iznimno mjesto. Jedan je od najstarijih radijskih jazz orkestara u Europi, jedini profesionalni big band takve vrste u zemlji i jedan od samo deset sličnih ansambala koji djeluju u Europi. Već osam desetljeća sustavno njeguje jazz i zabavnu glazbu, i to kroz koncerte, radijske i televizijske nastupe, studijska snimanja i diskografska izdanja.

Njegova se uloga ne očituje samo u izvođenju postojećeg repertoara, nego i u trajnom poticanju stvaralaštva – kroz narudžbe novih aranžmana i skladbi, kroz autorski doprinos njegovih članova i umjetničkih voditelja te kroz suradnje s glazbenicima različitih žanrova koje jazzu daju nove oblike i dodatno produbljuju pojam “crossovera”. Tako Jazz orkestar HRT-a nije tek jedinstven izvođački ansambl, nego i čuvar tradicije, promotor jazz glazbe i živa platforma suvremene autorske glazbe. U tom svjetlu njegova je uloga u hrvatskoj kulturi doista neprocjenjiva.

Proslava za 80 godina orkestra održat će se u srijedu, 15. travnja u Tvornici kulture. Što nas ondje očekuje?

Koncert u Tvornici kulture, kojim ulazimo u tjedan Zagrebačkog festivala, jedan je od središnjih događaja obilježavanja 80 godina Jazz orkestra HRT-a. Slavlje je pritom dvostruko jer iste večeri svoju veliku obljetnicu obilježava i Hrvatsko društvo skladatelja. Povezuje ih upravo Zagrebački festival – Hrvatsko društvo skladatelja je njegov osnivač i organizator, a Jazz orkestar HRT-a ansambl koji je sudjelovao već na prvom izdanju 1953. godine i potom u više navrata imao ulogu festivalskog orkestra. Tu zajedničku povijest prizivamo kroz šesnaest odabranih pjesama koje su nadživjele svoje festivalsko vrijeme i ostale trajno prisutne u glazbenoj memoriji publike. 

Uz Jazz orkestar HRT-a pod vodstvom Mirona Hausera nastupit će Goran Bošković, Matija Cvek, Antonela Doko, Damir Kedžo i Zsa Zsa, Martin Kosovec, Marko Kutlić, ToMa i Transakustik, koji će kroz interpretacije evergreena proslavljene u interpertacijama Ive Robića i Vice Vukova, preko Olivera Dragojevića i Gabi Novak, pa sve do suvremenijih pjevača – poznatim pjesmama poput "Golubova", "Tvoje zemlje", "Ključa života", "Pamtim samo sretne dane", "Sve u meni se budi", "Ptica" - dati novo ruho i svjež izraz.

Jazz orkestar utemeljen je u sezoni 1946./1947. kao Plesni orkestar Radio Zagreba. Kako se orkestar razvijao do danas?

Povijest Jazz orkestra HRT-a seže u prve poslijeratne godine, u vrijeme obilježeno oskudicom i posljedicama globalnog razaranja, ali i snažnim zamahom obnove mlade države na svim područjima, pa tako i u kulturi. U tom su razdoblju pojedinci zaljubljeni u jazz uspjeli pridobiti tadašnje političke i institucionalne strukture da se na Radio Zagrebu, pod vodstvom Zlatka Černjula, osnuje Plesni orkestar – kao stalni ansambl, a ne više kao vanjski sastav kakav je postojao u međuratnom razdoblju. Repertoar orkestra u prvim godinama činila je plesna, zabavna i jazz glazba, izvođena u radijskim emisijama i na koncertima.

Ključnu ulogu u njegovoj daljnjoj transformaciji u smjeru jazz orkestra imao je Miljenko Prohaska, jedan od osnivača Plesnog orkestra, Černjulov nasljednik na mjestu dirigenta te najdugovječniji umjetnički voditelj orkestra, koji ga je vodio od 1955. do 1989. godine. Prohaska je početkom šezdesetih godina napravio odlučujući programski zaokret – od zabavne glazbe i jazz standarda prema vlastitoj autorskoj produkciji. Pritom je sam skladao nova djela i poticao članove orkestra da se i sami okušaju kao autori. Upravo je taj naglasak na autorskom izrazu donio orkestru prepoznatljivost i izgradio njegov međunarodni ugled. Pod Prohaskinim vodstvom Plesni orkestar RTV Zagreb redovito je nastupao u inozemstvu, na pozive organizatora prestižnih jazz festivala, ali i u sklopu državnih reprezentacija koje su ga predstavljale kao važnu kulturnu i glazbenu vrijednost tadašnjeg prostora. Tako je, među ostalim, sudjelovao i u umjetničkom programu Olimpijskih igara u Münchenu 1972. godine – Igrama koje su, nažalost, ostale zapamćene i po tragičnom terorističkom napadu palestinske skupine.

Takva programska orijentacija na hrvatske autore ostala je trajno usmjerenje i u kasnijim razdobljima, u mandatima Silvija Glojnarića, Saše Nestorovića, Andreasa Marinella, kao i današnjeg umjetničkog voditelja Mirona Hausera. Premda su se tijekom vremena mijenjali šefovi dirigenti i nazivi orkestra – od Big Banda HRT-a početkom devedesetih pa do današnjeg naziva Jazz orkestar HRT-a – njegovo je repertoarno usmjerenje ostalo dosljedno i prepoznatljivo, čime se dodatno potvrđuje kontinuitet njegova umjetničkog identiteta. 

Jazz orkestar nedavno je s reperom Edom Maajkom objavio album "I Like to Dance". Kako je došlo do ove suradnje?

Suradnja Jazz orkestra HRT-a s Edom Maajkom nadovezuje se na repertoarno usmjerenje orkestra koje, uz hommage njegovim počecima kao Plesnog orkestra Radio Zagreba i zabavnoj glazbi toga vremena, slijedi Prohaskinu liniju stvaranja autorske glazbe, pa danas kroz suradnje s izvođačima iz drugih glazbenih područja oblikuje nova, izvorna djela u duhu suvremenog umjetničkog identiteta orkestra. U tom je kontekstu orkestar i ranije ostvario niz uspješnih projekata – sa sastavom CHUI, Darkom Rundekom, Cubismom, TBF-om, Mangrooveom, DJ Pezntom, kao i kroz programe posvećene glazbi Dina Dvornika i Indexa. Većina tih suradnji obuhvaćala je koncert u Jazz ciklusu u Dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti, studijska snimanja, diskografska izdanja te brojna gostovanja diljem Hrvatske.

Programi nastaju na prijedlog umjetničkog voditelja Mirona Hausera, a suradnje se ostvaruju s autorima i izvođačima čija je glazba u umjetničkom i poetskom smislu poticajna – onima koji otvaraju prostor imaginaciji i reinterpretaciji, odnosno stvaranju novog glazbenog djela, a ne tek aranžerskoj obradi postojećeg. Publika je na sve dosadašnje projekte, pa tako i na ovaj s Edom Maajkom, reagirala iznimno dobro. Rasprodan koncert u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u studenom prošle godine, kao i interes organizatora iz Hrvatske i regije, potvrđuju da je riječ o iznimno uspješnom projektu. Album je već dostupan na streaming servisima, dok će vinilno izdanje biti u prodaji od lipnja, nakon čega će se moći govoriti i o konkretnim prodajnim rezultatima.

Što kreativna razmjena između žanrova kao što su rap i jazz znači za hrvatsku scenu? Ako se ne varam, u domaćem prostoru nismo baš imali prilike čuti ovakve skladbe.

Točno je da su suradnje Jazz orkestra HRT-a s TBF-om i Edom Maajkom pionirski pothvati. Riječ je o susretima koji nadilaze puku žanrovsku znatiželju: oni šire repertoar orkestra, rapu i hip hopu daju novu, zvučno raskošniju i komozicijski slojevitiju dimenziju, a istodobno otvaraju prostor za privlačenje nove publike. Za razliku od nekadašnjih stadionskih spektakala triju tenora — koji su operne arije, skraćene na trajanje pop pjesme i istrgnute iz svojeg dramaturškog konteksta, nudili kao svojevrsni surogat opernog iskustva — autorski osmišljeni crossover projekti Jazz orkestra HRT-a ostaju čvrsto ukorijenjeni u jeziku jazza. Oni nisu kompromis, nego istinsko obogaćenje.

Upravo u tome leži njihova snaga: slušatelj koji dolazi zbog Ede Maajke ili TBF-a ne ulazi u nepoznat teritorij, nego u prepoznatljiv, ali obogaćen glazbeni prostor. A odatle je korak do čistog jazz koncerta često kraći nego što bi se očekivalo.

Možemo li u budućnosti očekivati još sličnih suradnji?

U pripremi je koncert i album s grupom Detour koja ove godine navršava dvadeset godina. Njihovi najveći hitovi polazna su pista za novo uzlijetanje u jazz obradama.

Spomenuli ste koncerte u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Možete li nam više reći o ovom programu - kako je nastao, koliko je posjećen…? Što nas ove godine očekuje u MSU?

Jazz ciklus Jazz orkestra HRT-a, koji obuhvaća osam koncerata po sezoni — odnosno jedan mjesečno od listopada do svibnja/liphja — u svojim se počecima održavao u Studiju Bajsić na HRT-u. Godine 2018. preselili smo ga u Dvoranu Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti, vođeni željom da izađemo iz zaštićenog prostora HRT-a i otvorimo se javnosti. Time smo htjeli koncerte učiniti dostupnijima široj publici, ali i omogućiti ono što smatramo važnim dijelom koncertnog iskustva: zadržavanje nakon programa, razgovor, druženje, piće — jer odlazak na koncert nije samo umjetnički, nego i društveni događaj.

Muzej suvremene umjetnosti pokazao se kao idealan partner, ponajprije zbog prirodne kompatibilnosti njegova programa sa suvremenim glazbenim izričajem koji njeguje Jazz orkestar. Pokazalo se da je to bila pun pogodak. Razvili smo izvrsnu suradnju s kolegama iz MSU-a, i ovom prilikom želim zahvaliti ravnateljici Vesni Meštrić te njezinim suradnicima Branku Kostelniku i Mirandi Herceg. U takvom okruženju naši se glazbenici — kao i kolege s radija i televizije — osjećaju, u najboljem smislu riječi, kao kod kuće. Koncerti su dobro posjećeni, orkestar ima svoju vjernu publiku, a dirigent Miron Hauser promišljenim programskim odabirima, koji uspješno balansiraju između poznatog i nepoznatog, domaćeg i stranog, komercijalnog i umjetničkog, ne samo da zadržava postojeću publiku, nego je i kontinuirano širi.

Jazz orkestar u povijesti je surađivao s brojnim poznatim glazbenicima s naše i strane scene. Možete li izdvojiti neke najvažnije ili, recimo, najzanimljivije suradnje?

Popis imena s kojima je Jazz orkestar nastupao doista je dug i dojmljiv. Među zvijezdama koji su samo u zadnjih desetak godina surađivali s orkestrom su Arturo Sandoval, Christian McBride, Earnie Watts, Javier Girotto, Makoto Ozone, Dee Dee Bridgewater, Tamara Obrovac, Thana Alexa, Matija Dedić, Gabi Novak... Posebno veseli činjenica da su svi strani gostujući umjetnici koji su se u Zagrebu sreli s Jazz orkestrom po prvi put, odlazili s iznimno pozitivnim dojmovima, s puno pohvala za orkestar i njegove članove te izraženom željom za ponovnom suradnjom.

Prije nekoliko godina za Večernji list govorili ste o neadekvatnim primanjima u ansamblima HRT-a, koje je popraćeno i apelom pročitanom na koncertu u Lisinskom. Je li se situacija u posljednjih nekoliko godina poboljšala ili vas još uvijek muče isti problemi?

U travnju 2024. povećane su plaće glazbenika u ansamblima, a u siječnju 2025. uslijedilo je i dodatno povećanje na razini cijelog HRT-a. U odnosu na studeni 2023., kada je upućen apel, situacija je danas neusporedivo bolja — što potvrđuje i pojačan interes kandidata za audicije za zapošljavanje koje raspisujemo. Ipak, rastuća inflacija i kontinuirana poskupljenja, osobito cijena goriva, izazov su za sve, pa tako i za nas.

Jazz orkestar ovoga ljeta ima najviše gostovanja dosad. Koliko koncerata spremate i gdje?

U planu su koncerti u Rovinju, Puli, Koprivnici, Karlovcu, Đakovu, Splitu, Hvaru… Uglavnom je riječ o obnovama već postojećih programa: Tribute to Dino Dvornik sa Sabrinom Hebiri i Mariom Huljevim, zatim suradnja s Cubismom, kao i projekt Od ludih do naših dvadesetih, iza kojeg se krije možda i najuzbudljivija lekcija iz povijesti orkestralnog jazza koju možete čuti uživo. U Splitu orkestar nastupa u sklopu Splitskog festivala, na kojem se vraćaju i Runjićeve večeri. To je ujedno prilika da se orkestar, u svojoj osamdesetoj godini, još jednom osvrne na svoju bogatu festivalsku prošlost, koja — uz Zagrebački i Opatijski — uključuje i Splitski festival.

Članovi Jazz orkestra, međutim, aktivni su i izvan orkestra.

Točno. Običaj je da se na kraju jazz koncerta imenom predstave svi glazbenici pa ću ja to učiniti za kraj intervjua. U Jazz orkestru HRT-a danas djeluju: Mihael Györek, Miro Kadoić, Mario Bočić, Vojkan Jocić, Damir Horvat (sakosofoni), Domen Gantar, Janez Hrastovšek, Luka Žužić (tromboni), Nikola Cvetković, Boris Majcen, Davor Križić (trube), Janko Novoselić, Joe Kaplowitz, Saša Borovec i Elvis Penava (ritam sekcija). Riječ je o vrhunskim glazbenicima koji imaju svoje sastave i autorske projekte te su nositelji velikog dijela jazz scene u Hrvatskoj. Gdje god se neko od tih imena pojavi, publika može biti sigurna da neće pogriješiti dođe li ih poslušati. Oni su sinonim za kvalitetu i dio visoke razine današnjeg Jazz orkestra HRT-a.