UMJETNOST MIJENJA GRAD
1.Sivi zidovi postaju platno: Mladi umjetnik Dejan Šebestijan udahnuo novi život Sesvetama
Samouki umjetnik iz Kotoribe, poznat po oživljavanju zaboravljenih prostora, ponovno je oduševio javnost. Njegov najnoviji mural na stambenoj zgradi u Sesvetama privlači sve poglede i unosi boje u svakodnevicu kvarta.
Zagrebačko naselje Sesvete odnedavno je bogatije za impresivno umjetničko djelo koje je transformiralo vizuru jedne od stambenih zgrada u Zagrebačkoj ulici. Na dojučerašnjoj sivoj fasadi osvanuo je mural koji prikazuje djevojku i vjevericu, rad svestranog umjetnika Dejana Šebestijana. Svojim prepoznatljivim stilom i posvećenošću detaljima dokazao je kako ulična umjetnost ima moć ne samo uljepšati urbani krajolik, već i unijeti novu dozu emocije u svakodnevni život stanara i prolaznika. Njegovi radovi nisu puka dekoracija; oni su prava platna dostupna svima koja običan prolazak pretvaraju u posjet galeriji na otvorenom.
Iza ovog, kao i mnogih drugih zapaženih radova, stoji Dejan Šebestijan, rođen 1997. godine u Kotoribi, samouki umjetnik koji se profesionalnim crtanjem bavi od 2016. Iako danas živi i radi u Zagrebu, gdje mu je tetoviranje postalo primarni posao, njegova strast za stvaranjem ne poznaje granice medija. Motivacija mu je, kako je sam jednom rekao, potaknuti druge da ne zadržavaju svoj talent unutar četiri zida, već da ga podijele sa svijetom. Iako je po struci fizioterapeut, Šebestijan je svoj životni put pronašao u umjetnosti, dokazujući kako se upornošću i predanošću hobi može pretvoriti u prepoznatljiv umjetnički izričaj koji ostavlja trag.
Mural u Sesvetama samo je nastavak Šebestijanovog niza intervencija u javnom prostoru. Javnost ga je posebno zapazila kada je oslikao zid nedovršene Sveučilišne bolnice u Blatu, golemom i zaboravljenom zdanju kojem je svojim radom udahnuo potpuno novi život. Taj zahtjevan projekt, koji prikazuje ženski lik, trajao je osam radnih dana raspoređenih kroz dva mjeseca. Njegova svestranost ne staje na muralima; uspješno se bavi i hiperrealističnim portretima olovkom, slikanjem uljem na platnu, pa i kratkotrajnim, ali dojmljivim snježnim skulpturama kojima je oduševljavao sumještane.
Njegov umjetnički opus pokazuje iznimnu širinu, dokazujući da se ne boji eksperimentirati s različitim formama. Posebno iznenađenje bio je njegov ulazak u svijet kiparstva, kada je samostalno, improvizirajući s materijalom, izradio impresivnu bistu Nikole Tesle. Taj je rad nastajao nekoliko mjeseci s planom da nakon izlaganja na festivalu krasi Tehnički muzej. Od anđela isklesanog u snijegu za četrnaest sati, do crteža i monumentalnih murala, on neprestano pomiče vlastite granice. Njegovi radovi, koje redovito dijeli na društvenim mrežama, stigli su do adresa u Australiji, Njemačkoj, Italiji i Nepalu, potvrđujući da prava umjetnost zaista ne poznaje granice.