zagreb film festival

Filmovi redateljica koje su razmicale željeznu zavjesu i rušile ideološke zidove

Foto: ZFF
Filmovi redateljica koje su razmicale željeznu zavjesu i rušile ideološke zidove
26.10.2021.
u 13:53
19. ZFF donosi retrospektivni tematski program Ledolomke u koncepciji selektorice Diane Nenadić.
Pogledaj originalni članak

Devetnaesto izdanje Zagreb Film Festivala, koje će se održati od 14. do 21. studenoga u Kinu SC, kinu Tuškanac, Teatru &TD, Uraniji te HUB-u 385, donosi i nekoliko online programa. Među njima je i retrospektivni tematski program Ledolomke, koji će prema koncepciji selektorice Diane Nenadić predstaviti pet istočnoeuropskih filmskih ostvarenja nastalih u tri hladnoratovska desetljeća, od 1957. do 1986. Povezani činjenicom da je riječ o prvim filmovima tih zemalja čiju režiju potpisuju redateljice, odabrani naslovi ukazuju na put koji su filmske pionirke utirale kasnijim generacijama.

Najraniji među njima, komedija Pop Ćira i pop Spira (1957), prvi je jugoslavenski film u boji, snimljen prema istoimenom, nekoć vrlo popularnom romanu Stevana Sremca. Režiju filma, nagrađenog u Puli s čak sedam Arena, potpisuje Beograđanka Sofija Soja Jovanović, koja će ostati zapamćena kao prva redateljica igranih filmova u Jugoslaviji. Zabavna priča o životu dvije seoske svećeničke obitelji čiju harmoniju narušava dolazak učitelja kojeg obje obitelji počnu priželjkivati za zeta pruža komičnu sliku vojvođanske provincije, a po njoj je redateljica kasnije snimila i televizijsku seriju.

Dinamične i živopisne Ivančice (1966) redateljice Věre Chytilove, poznate po beskompromisnom i osebujnom umjetničkom stilu, prate zgode dviju mladih žena koje svemu pristupaju s osvježavajućom neozbiljnošću. Ekspresivnog stila, prepuna kolorita i nadrealističke simbolike, ova filmska farsa otkriva svijet oslobođen konvencija i normi, no istovremeno daje kritiku društvene neodgovornosti. Redateljica, koja je kao jedina žena u svojoj klasi studirala na čuvenoj praškoj filmskoj školi FAMU uz kolege poput Jiříja Menzela i Jana Němeca, naziva se "prvom damom čehoslovačkog filma", a njezine Ivančice smatraju se jednim od najvećih ostvarenja feminističke kinematografije.

Prvi cjelovečernji film redateljice Márte Mészáros, prve Mađarice s redateljskom diplomom i s nagradama najznačajnijih svjetskih festivala u rukama, najavljuje tematske preokupacije koje će obilježiti njezin opus: životi, identiteti i društvene pozicije žena, njihove borbe i oslobođenja od sputanih okvira vlastite sredine. Sunce je zašlo (1968) priča je o djevojci odrasloj u budimpeštanskom sirotištu koja odlučuje potražiti i upoznati svoju majku, a u glavnoj ulozi nastupa ondašnja mađarska pop zvijezda Kati Kovács.

VELIKI INTERVJU

Dragan Bjelogrlić: S Hrvatskom je uvijek nešto komplicirano, tražili su da izbacim srpsku himnu iz filma

S velikim srpskim glumcem, režiserom i producentom, čiji su filmovi i serije obilježili protekla desetljeća i utjecali na brojne generacije, razgovarali smo u trenutku kada u Hvatskoj počinje prikazivanje njegova najnovijeg filma posvećenog životu Tome Zdravkovića i umiranju države i društva čije odjeke proživljavamo i danas. - Moja iskustva u Hrvatskoj su zaista čudna. Ja sam prvi koji je došao na hrvatsko tržište s filmom “Rane” koji je imao tu sudbinu da bude titlovan, što je bio apsurd tog vremena, ali bio je jako gledan. Ali, distributer me prevario. Čovjek je iskoristio vrijeme u kojem još nisu ni funkcionirale banke i platni promet između Hrvatske i Srbije, dao mi mali predujam, a ostatak nikada, iako je film imao preko 50 tisuća gledatelja. Uvijek je s Hrvatskom bilo nešto komplicirano. Sjećam se kako me jedan distributer za “Montevideo” pitao mogu li izbaciti srpsku himnu iz filma da bi se distribuirao u Hrvatskoj. Jednostavno nisam znao što bih mu odgovorio na toliko nepristojno i apsurdno pitanje. “Senke nad Balkanom”, koje su završile na Amazon Primeu, još jedino u Hrvatskoj nisu prikazane.

Program Ledolomke uključuje i rano ostvarenje još jedne velike redateljice i diplomantice praškog FAMU-a, Poljakinje Agnieszke Holland. Psihološka drama Provincijski glumci (1979), ovjenčana nagradom FIPRESCI u Cannesu, kronika je napetih odnosa u backstageu teatra u malom gradu kraj Varšave, a netrpeljivosti između lokalnog glumca i gostujućeg redatelja mogu se protumačiti i kao alegorijski prikaz tadašnje političke situacije u Poljskoj.

Najmlađi film u programu, komediju Posljednji skretničar uzanog kolosijeka (1986) s Batom Živojinovićem i Zijahom Sokolovićem u glavnim ulogama, režirala je Vesna Ljubić, prva žena u Bosni i Hercegovini koja je režirala dugometražne igrane filmove. Autorica koja je u 82. godini života preminula u travnju ove godine filmsku je režiju studirala u Rimu, gdje je asistirala slavnome Federicu Felliniju. Afirmirana i kao dokumentaristica, Vesna Ljubić u svom drugom cjelovečernjem igranom filmu prati svakodnevicu malog mjesta u kojem se društveni život odvija oko željezničke stanice. Uski kolosijek, poput žile kucavice, jedini je kontakt sa svijetom, pa kada stigne odredba o ukidanju prometa na njihovim tračnicama, stanovnici se nađu u nevoljama.

Osim Ledolomki, publika ZFF-a moći će online gledati i filmove iz programa PLUS namijenjenog srednjoškolcima i LUX koji donosi tri dobitnika istoimene nagrade te programa Festivali pod reflektorom koji okuplja gotovo 50 recentnih naslova kratkoga i dugog metra što su ih za ZFF odabrali programski direktori i selektori nekolicine regionalnih i europskih filmskih festivala: od Sarajevo Film Festivala, Festivala mediteranskog filma Split i Međunarodnog filmskog festivala u Ljubljani (LIFF), pa do Filmskog festivala u Locarnu i Međunarodnog festivala kratkometražnog filma u Clermont-Ferrandu. Neki od filmova iz svih ostalih programa, uključujući i natjecateljske, također će se moći pogledati online nakon projekcija u kinima. Svi programi i filmovi dostupni za gledanje online moći će se pratiti za vrijeme festivala na platformama kinoeuropa.hr i croatian.film, a sve informacije o uvjetima i načinu gledanja bit će objavljene uskoro.

Više informacija o festivalu dostupno je na www.zff.hr.

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.