130. godina zagrebačkog HNK

Da nije bilo potresa pitanje je kada bi na red došla izgradnja druge scene HNK

Foto: Wikipedia
Da nije bilo potresa pitanje je kada bi na red došla izgradnja druge scene HNK
02.10.2025.
u 10:11
Bilo je to sunčano popodne 14. listopada 1895. godine. Car, kojeg su pratili mnogobrojna svita i uzvanici te dočekali razdragani Zagrepčani, u 14 sati otvorio je kazalište te nazočio predstavi "Slava umjetnosti". I baš kao što je to bilo prije 130 godina, HNK2 ćemo 3. studenoga otvoriti opet Slavom umjetnosti, ali ovog puta verzijom 2.0. prilagođenom našem vremenu, koju će režirati Krešo Dolenčić na poziv intendantice Hraste Sočo

Velebna zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta zasigurno je jedan od simbola hrvatske metropole, koji rado pokazujemo drugima jer svjedoči o našoj kulturnoj izvrsnosti, a zahvaljujući njezinoj slikovitosti i neobaroknoj raskoši jedan je i od najčešćih motiva na fotografijama zagrebačkih turista. Budući da je, uz cvjetnu raskoš i jedinstveni Meštrovićev Zdenac života, okružena i nizom zgrada visoke spomeničke vrijednosti s kraja 19. i početka 20. stoljeća te institucijama na koje smo ponosni – od zgrade Sveučilišta u Zagrebu, preko Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža do Muzeja za umjetnost i obrt, nije čudno da mnogi smatraju kako je to najljepši zagrebački trg. Zato ne čudi što je u Kraljevini Jugoslaviji, od 1927. do 1941., nosio ime kralja Aleksandra I., a nakon Drugoga svjetskog rata komunisti su mu dali ime živoga maršala Tita. A to je očito razlog i zašto od 2017. nosi ime Republike Hrvatske.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.



Komentari 1

Avatar tarana
tarana
11:31 02.10.2025.

Da nije bilo Austro-Ugarske nikada ne bi postojao HNK. Stranci su nam gradili gradove , parkove i kazališta.