Velebna zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta zasigurno je jedan od simbola hrvatske metropole, koji rado pokazujemo drugima jer svjedoči o našoj kulturnoj izvrsnosti, a zahvaljujući njezinoj slikovitosti i neobaroknoj raskoši jedan je i od najčešćih motiva na fotografijama zagrebačkih turista. Budući da je, uz cvjetnu raskoš i jedinstveni Meštrovićev Zdenac života, okružena i nizom zgrada visoke spomeničke vrijednosti s kraja 19. i početka 20. stoljeća te institucijama na koje smo ponosni – od zgrade Sveučilišta u Zagrebu, preko Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža do Muzeja za umjetnost i obrt, nije čudno da mnogi smatraju kako je to najljepši zagrebački trg. Zato ne čudi što je u Kraljevini Jugoslaviji, od 1927. do 1941., nosio ime kralja Aleksandra I., a nakon Drugoga svjetskog rata komunisti su mu dali ime živoga maršala Tita. A to je očito razlog i zašto od 2017. nosi ime Republike Hrvatske.
Da nije bilo potresa pitanje je kada bi na red došla izgradnja druge scene HNK
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Spašavanje europske industrije, javni novac za očuvanje konkurentnosti
Pitanje više nije treba li Europa subvencionirati industriju, nego koliko dugo i koliko je daleko spremna ići
Putin skrojio 'Metodičku': Ovo je strategija izlaska iz Ukrajine u devet slajdova
’Nismo pobijedili ukrajinski nacionalizam, već znatno jačeg, vještijeg i daleko moćnijeg neprijatelja – ujedinjeni Zapad’, glasi jedan od narativa u dokumentu Kremlja
Bi li Otac Domovine bio ponosan na svoje 'dijete'?
Starčevićevo zalaganja za hrvatsko državno pravo i hrvatsku državu nije nacionalizam ustaškog tipa, nego ga treba promatrati u kontekstu liberalne ideje 19. stoljeća nadahnute Francuskom revolucijom i pravom naroda na samoodređenje
Prečac do vitke linije ili ozbiljna terapija? Istina o lijeku koji je zaludio svijet
Zato pitanje više nije ‘je li štetno’, nego ima li smisla koristiti lijek izvan indikacije, ‘skrivati se’
Ako profesionalce ne zabrinjavaju teška ubojstva, obiteljsko nasilje, korupcija, posljedica je gubitak povjerenja u sustav
Društvo od profesionalaca očekuje da ispunjavaju svoju ulogu, odnosno misiju koju im je povjerilo, te da rješavaju složene probleme koje su ovlašteni rješavati
Da nije bilo Austro-Ugarske nikada ne bi postojao HNK. Stranci su nam gradili gradove , parkove i kazališta.