Neki od najuglednijih gostiju riječkog Vriska poput Claudija Magrisa, Slobodana Šnajdera, Slavenke Drakulić, Vladimira Pištala, Aleksandra Hemona, Ludwiga Bauera… festivalske nastupe imaju u prelijepom i udobnom antikvarijatu Ex libris koji vodi Željko Međimorec. Pitamo ga može li se u Hrvatskoj uopće uspješno voditi antikvarijat ili knjižara?
- Može, ako obitelj to može trpjeti. Da nema razumijevanja moje žene, ne bi bilo ni antikvarijata. Mi smo još kao dečko i cura uložili u stari antikvarijat. Kupili smo poslovni prostor od 30 kvadrata na Kortilu i preuredili ga. Kada smo ušli u ovaj novi prostor, dobili smo mogućnost organiziranja promocija, pa čak i manjih predstava. Tu je bila Mani Gotovac s Gorkim i imali smo dvije predstave u jednoj večeri. Glumci su rekli da im je ovo bio najbolji ambijent - kaže Međimorec i ističe da bez podrške grada Rijeke antikvarima i knjižarima ipak ne bi uspio.
- Za to se izborio vijećnik Božo Mimica. Prvu sam godinu plaćao punu najamninu od 10.200 kuna i onda je prije četiri godine donesena ta gradska odluka pa i mi, ali i VBZ i Školska knjiga, plaćamo pola cijene najamnine. To se odnosi na gradske prostore. Profil i Algoritam su bili u Tower centru gdje je cijena, pretpostavljam, čudo - kaže Međimorec u čijem antikvarijatu ponuda novih izdanja iznosi tek jedan posto.
- Mi smo isključivo antikvarijat. Čak i naša izdanja držimo sa strane. Naše se knjige prodaju u Zagrebu i na fakultetima, najmanje u Rijeci - dodaje Međimorec koji se posebno ponosi da je lani roman Željka Ivankovića „Rat i sjećanje“ u izdanju Ex librisa osvojio nagradu Ksaver Šandor Gjalski.
Ponosi se izdanjima
- Ivankoviću objavljujemo sabrana djela. Još nam je preostala poezija. „Rat i sjećanje“ smo prvo objavili u 500 primjeraka i većina je tih knjiga otišla u Bosnu. Kada je došao Gjalski, uslijedio je i otkup Ministarstva kulture, a imali smo i predstavljanje u Zagrebu, Zaboku i Rijeci - veli Međimorec.
U antikvarijatu najbolje prodaju beletristiku, ljubavne i kriminalističke romane.
- Žene su nam najbolji kupci. Rekordan broj knjiga nakon promocija prodala je Vesna Krmpotić, a slijede je Drago Pilsel, Daša Drndić… Dobro je išla i Rakovčeva knjiga „Kvarnerski otočni lucidar“ u izdanju Ex librisa od koje nemam više nijedan primjerak za pokazivanje. Ponosim se i sa „Slova na dar“ u čast Branku Fučiću. To nam je najljepše izdanje - kaže Međimorec u čijem se antikvarijatu od 147 četvornih metara prodaju i ploče i stripovi. U poslovanju sve veću ulogu imaju i web trgovine, među kojima je i njihova. Pitamo ga ima li Rijeka previše ili premalo knjižara?
- Ponekad pomislim da je i jedna knjižara previše za Rijeku, jer građani pokazuju malo znatiželje kad se radi o knjigama. Ali treba imati na umu da je Rijeka i sveučilišni grad. Uvjeren sam da nema nijedne knjižare u Hrvatskoj koja ima bolju filozofiju od nas - ističe Međimorec, koji je izračunao da bi u antikvarijatu trebali imati 30.000 knjiga da bi svakom stotom kupcu mogli reći da imaju knjigu koju on traži.
Primjerci iz 15. stoljeća
- Knjiga može trajati neograničeno ako se dobro čuva. Najstarija knjiga koju smo imali je Biblija iz 1501. tiskana u Veneciji. Imali smo i „Konkordanciju“ iz 1521., tj. 1523. godine Ivana Dubrovčanina na kojoj je doktorirao Bonaventura Duda. Bilo je tu i sedam-osam prvih izdanja Marka Antuna de Dominisa, senjskog biskupa i splitskog nadbiskupa čije je tijelo spaljeno u Rimu - nabraja iskusni antikvar, koji je slikovito opisao i trenutačnu krizu.
- Kada je 1993. ili 1994. Mladost zatvorila knjižaru na Korzu, onda smo mi u antikvarijatu u malom neboderu to zatvaranje osjetili isti dan. Promet je odmah porastao. Sada kada su se zatvorili Profil i Algoritam, a radi se o dvije velike knjižare od kojih je jedna imala tri etaže, nismo osjetili nikakvu razliku u prometu. Ispada da se ništa neće promijeniti ni ako se zatvore sve knjižare - zaključuje Međimorec.