S ciljem smanjivanja duga i povećavanja efikasnosti poslovanja javnih trgovačkih društava, Vlada Republike Hrvatske 2017. godine donošenjem Pisma sektorske politike i Strategije prometnog razvoja RH za razdoblje 2017 – 2030. pokrenula je reformu cestovnog sektora. Time je započet višegodišnji proces financijskog i operativnog restrukturiranja cijeloga sektora, koji je krajem 2017. bio opterećen s više od pet milijarda eura duga, što je predstavljalo gotovo 13 % javnog duga RH.
U dva kruga financijskog restrukturiranja izdavanjem međunarodnih obveznica i refinanciranjem kod grupe domaćih banaka uz povoljne uvjete Vlada je početkom godine uspješno završila prvi i najzahtjevniji korak pri provedbi reforme. Refinanciranjem oko 60 % ukupnog duga i godišnjim uštedama, koje samo na kamatama iznose više od 50 milijuna eura, postignuta je financijska održivost cestarskog duga koji će oko 2033. godine biti gotovo u cijelosti isplaćen. Istodobno, u skladu s prethodno iskazanom voljom velikog dijela građana, hrvatske su autoceste kao jedan od najvrjednijih infrastrukturnih resursa i nacionalno blago ostale u vlasništvu države i njezinih građana.
Ciljevi reforme
Cilj je financijskog restrukturiranja optimiziranje udjela duga koji sektor može otplaćivati iz vlastitih sredstava, progresivno smanjenje razine godišnje otplate duga te smanjenje mogućih utjecaja sektora na javne financije. U dijelu operativnog restrukturiranja povećava se efikasnost poslovanja javnih cestarskih tvrtki uz istodobnu provedbu visokih EU standarda održavanja i sigurnosti. Zahvaljujući provedenim mjerama već danas se bilježi povećanje prihoda za gotovo 300 milijuna kuna, odnosno 90 % više od plana, uz smanjenje broja zaposlenih za 30 % više od plana.
U praksi građani već danas mogu vidjeti rezultate ciljeva koji su definirani u Programu građenja i održavanja javnih cesta, vrijednom oko 17 milijarda kuna. S gotovo 12,7 milijarda kuna vrijednosti ugovorenih projekata, postignut je i značajan napredak u korištenju sredstava Europske unije. U tijeku je projektiranje ili gradnja nekoliko važnih prometnih pravaca ili obilaznica poput Pelješkog mosta, završetka mosta Čiovo, izgradnje brojnih obilaznica ili nastavka izgradnje autoceste A5, prometne žile kucavice istočne Hrvatske i trase budućeg koridora Vc koji sjever Europe povezuje s južnim Jadranom.