HGK VIROVITICA

Predstavljena industrijska strategija RH 2014.-2020.

Foto: HGK Virovitica
Predstavljena industrijska strategija RH 2014.-2020.
12.02.2014.
u 16:10
Hrvatska industrija, odnosno industrijski sektori gospodarstva obuhvaćaju područja prerađivačke industrije, graditeljstva te informacije i komunikacije
Pogledaj originalni članak

U zajedničkoj organizaciji Ministarstva gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca, u prostorima HGK – Županijske komore Virovitica, pred pedesetak gospodarstvenika, predstavnika JLS i institucija, održana je prezentacija Industrijske strategije 2014. – 2020.

Ivan Slamić, predsjednik HGK – ŽK Virovitica uvodno je, u ime domaćina, izuzetnim ocijenio izradu Industrijske strategije RH, za razdoblje 2014. – 2020.god., te praksu predstavljanja strategije, članovima poslovne zajednice po županijama. Uvodno je o Industrijskoj strategiji govorila Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva i v.d. predsjednica Hrvatske gospodarske komore, a nakon toga je istu predstavio Tomislav Radoš, savjetnik ministra, voditelj tima Ministarstva za izradu Strategije.

Hrvatska industrija, odnosno industrijski sektori gospodarstva obuhvaćaju područja prerađivačke industrije, graditeljstva te informacije i komunikacije. Ova strategija, koja predviđa 33 mjere u četiri područja, uz ostale strategije koje se donose bit će dio gospodarske razvojne strategije, a naglasak je stavljen na njezinu implementaciju. Svrha je izrade Industrijske strategije (preko tisuću stranica) utvrditi perspektive rasta i razvoja te jačanja konkurentnosti, definirati strateške ciljeve, definirati smjer djelovanja i alokacije resursa potrebnih za ostvarenje tih ciljeva, odnosno provedbeni model te stvoriti pretpostavke za provedbu strategije.

Analitički i strateški dio

Dokument je po strukturi podijeljen na analitički i strateški dio. U analitičkom su dijelu prikazani kvantitativni pokazatelji za sva tri područja, a zaključeno je kako su ključni problemi hrvatske industrije u institucionalnom okruženju, odnosno neefikasnom javnom sektoru (državnoj administraciji), pravnoj nesigurnosti korupciji, visokom i složenom poreznom opterećenju, administrativnoj procedure i nerazumljivim propisima, niskoj razini inozemnih izravnih ulaganja u industriju, niskoj razini udjela visokoobrazovane radne snage u ukupnoj radnoj snazi, nedovoljnom ulaganju u istraživanje i razvoj (niska razina inovativne sposobnosti), niskoj razini produktivnosti rada, otežanom pristupu tržištima kapitala i visokoj cijeni kapitala, niskoj razini tehnološke opremljenosti, te (ne)usklađenosti obrazovnog sustava i potreba industrije.

Definiran je model vrednovanja i grupiranja ključnih poddjelatnosti koji se temelji na tri kriterija profitabilnosti, izvoznoj orijentaciji i veličini poddjelatnosti. Također su definirane i ključne industrijske djelatnosti u koje bi trebalo dodatno ulagati, to su: proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT), proizvodnja električne opreme, proizvodnja strojeva i uređaja.

Industrijske djelatnosti sa strateškom ulogom su: Proizvodnja prehrambenih proizvoda, Proizvodnja namještaja, koji neće moći rasti po visokim stopama, ali imaju posebnu kvalitetu. Ciljevi koje definira Strategija su rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%, rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. god.,od čega minimalno 30% visokoobrazovanih, rast produktivnosti radne snage za 68,9 % te povećanje izvoza za 30%. U tom bi se razdoblju trebala promijeniti i struktura izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti.

Stabilno okruženje

Prioritetno je stvaranje stabilnog investicijskog okruženja koje neće ovisiti i promjenama gospodarske politike, osobito porezne politike i troškova radne snage, a područja investicija su istraživanje i razvoj te fiksni kapital, poticanje strateške suradnje industrije i obrazovnog sustava, povećanje efikasnosti javne uprave i administracije te razvoj tržišta kapitala (alternativnih izvora financiranja). Uspjeh realizacije industrijske strategije, podrazumijeva sinergijsko djelovanje svih relevantnih čimbenika u načinu i kvaliteti njene provedbe. Početak implementacije industrijske strategije treba biti i početak restrukturiranja industrije.

Na niz pitanja gospodarstvenika odgovore su dali Sabina Škrtić pomoćnica ministra gospodarstva i v.d. predsjednica Hrvatske gospodarske komore i Tomislav Radoš savjetnik ministra, voditelj tima Ministarstva za izradu Strategije. Prezentacija Industrijske strategije održana je, 05. veljače 2014.god., u prepunoj dvorani Vijećnice Hrvatske gospodarske komore, a nakon toga počelo je predstavljanje i otvoreni razgovori o strategiji 10.veljače u Varaždinu i Čakovcu, 11. veljače u Virovitici, a slijede predstavljanja u Osijeku, Vukovaru,Slavonskom Brodu, te ostalim županijskim središtima Hrvatske, dok će završno predstavljanje biti 26. veljače, u Komori Zagreb.

>> Poduzetnici: Izdržat ćemo krizu, najgora nelikvidnost

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.