Deseci milijardi eura

Potrošnja kućanstava: Objavljeno koliko smo trošili na hranu, režije, telefoniranje

Foto: Dalibor Urukalovic/PD/PIXSELL
Foto: VL
Na što su Hrvati trošili u 2019.
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Karlovac: Na Švarči otvoren novoizgrađeni trgovački centar KTC
03.12.2020.
u 14:38
Četvrtinu potrošnje europskih kućanstava odnesu troškovi stanovanja, prijevoz uzme svaki sedmi euro, slično kao hrana
Pogledaj originalni članak

Potrošnja kućanstava u Hrvatskoj kretala se prošle godine oko 40 milijardi eura ili 293 milijarde kuna te je dosegnula 73 posto vrijednosti hrvatskog BDP-a, navodi europski statistički ured. Veći udio privatne potrošnje u BDP-u unutar EU ima samo Grčka – 76 posto, a u prosjeku vrijednost potrošnje kućanstava iznosi 53 posto BDP-a Europske unije.

Otprilike četvrtinu ukupne potrošnje europskih kućanstava odnesu troškovi stanovanja, prijevoz uzme svaki sedmi euro, slično kao i hrana. U Hrvatskoj je taj omjer drugačiji i prema Eurostatu kod nas se najviše troši na hranu i sokove – 18 posto ukupne potrošnje ili oko 54 milijarde kuna, godišnji troškovi stanovanja zajedno s režijama uzmu daljnje 47,5 milijarde kuna ili 16 posto. Izdaci za prijevoz nešto su manji od 10 posto. Veći udio izdataka za hranu od Hrvatske imaju Rumunjska, Litva, Estonija i Bugarska.

Hrvati su europski rekorderi po izdacima za telekomunikacije, na koje odlazi 4 posto potrošnje kućanstava, što je gotovo dva puta veći udio od prosjeka. Od država kandidatkinja za članstvo u EU, više od Hrvatske na komunikacije izdvaja jedino Srbija – 5 posto. Komunikacijski troškovi hrvatskih kućanstava godišnje dosežu 11,7 milijardi kuna, od čega samo na telefoniranje ode 9,46 milijardi kuna ili 1,27 milijardi eura. Usporedbe radi, godišnji izdaci za telefonske usluge kućanstava u Bugarskoj lani su bili 1,1 milijardu eura, Slovačkoj 1,45 milijardi eura, a Srbiji 1,25 milijardi eura, a sve te zemlje imaju više stanovnika od Hrvatske. Slovenska kućanstava, razgovarajući na telefon, potroše 618 milijuna eura, što je na njihov broju stanovnika u apsolutnom iznosu čak i nešto više od nas, no udio komunikacijskog troška u ukupnim izdacima Slovenaca je 2,8 posto.

Foto: VL
Na što su Hrvati trošili u 2019.

Eurostat u objašnjenju navodi da objavljeni podaci uključuju potrošnju rezidenata, dakle građana koji imaju reguliran boravak u nekoj zemlji, te ona ne uključuje potrošnju turista. Domaći statističari upozoravaju da je u te podatke uključen i procijenjeni udio sive ekonomije, te vrijednost proizvoda iz vlastite proizvodnje. Odgovor, dakle, zašto trošimo puno na komunikacije (gdje je telefoniranje najvažnija stavka) treba tražiti ili u cijenama ili u navici. U ostalim su se zemljama posljednjih deset godina izdaci za komunikacije smanjivali.

Inače, hrvatska su kućanstva na telefoniranje 2010. godine trošila 7,3 milijarde kuna, 2018. godine 9 milijardi, a 2019. godine 9,46 milijardi kuna. Na hranu smo 2010. trošili 42,8 milijardi kuna, oko 11 milijardi kuna manje nego 2019., dok su u deset godina godišnji troškovi stanovanja porasli oko sedam milijardi kuna. Proizlazi da su sva hrvatska kućanstva mjesečno trošila oko 24 milijarde kuna. Lani je pet od 12 mjesečnih plaća svih zaposlenih išlo za hranu, četiri plaće odlaze na režije, dok nešto jače od jedne plaće trošimo na komuniciranje s drugima. Na čiste telefonske usluge kod nas odlazi 3,2 posto ukupne potrošnje kućanstava, slično kao i u Bugarskoj, u Grčkoj je taj postotak veći i iznosi 3,8%, Sloveniji 2,3, Rumunjskoj 2,7, a Srbiji 4,1 posto.

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

ZA
zagabria5
16:05 03.12.2020.

Ne štima računica iz članka. Prvo piše da smo 2019 trošili na hranu 53,9 mlrd Kn (42,8 + 11), a kasnije da je na hranu išlo 5 od 12 mjesečnih plaća što je puno veći iznos od gornjeg. Šta je sad od toga istina novinari?

Avatar Uhljeb25
Uhljeb25
15:05 03.12.2020.

Kaufland naš svagdašni. Amennnn