Niže plaće, nezaposlenost se penje prema čak 17 posto

Do kraja godine očekuje nas realan pad neto plaće do dva posto i povećanje registrirane stope nezaposlenosti prema 17 posto, procjenjuje analitičarka PBZ-a Ana Lokin u najnovijim tjednim analizama te banke.

Privatni reagirali brže
Toliku stopu nezaposlenosti Hrvatska je posljednji put imala potkraj 2006. godine, kada je na burzi bilo od 290 do 300 tisuća nezaposlenih - 50 tisuća više nego sada.

Ove godine najveći pad zaposlenosti, više od šest posto, bilježe krizom snažno pogođeni prerađivačka industrija i građevinarstvo, a najveći rast zaposlenosti (18 posto) ima djelatnost pružanja smještaja, zatim područje umjetnosti i rekreacije (4,6 posto), zdravstvo (jedan posto) i administrativne usluge (0,9 posto). Analitičarka upozorava da je ljetos u djelatnosti pružanja usluge smještaja radilo 10 posto manje zaposlenih nego lani.

Sve pokazuje da se privatni sektor brže i bolje prilagodio krizi, pri čemu je veća prilagodba provedena putem zaposlenosti. U privatnom je sektoru broj zaposlenih u kolovozu bio niži 2,3 posto, a u javnom sektoru 0,9 posto prema kraju 2008. godine

Analitičari PBZ-a vjeruju da će četvrto tromjesečje donijeti jači pad ekonomske aktivnosti, zbog čega bi se stopa nezaposlenosti s kolovoških 14,2 posto mogla približiti 17 posto, što je malo tko dosad prognozirao. Ako se to dogodi, pokazat će se istinitima najave poduzetnika s početka godine da će Hrvatska izgubiti sto tisuća radnih mjesta. U rujnu je bilo gotovo 16 tisuća umirovljenika više nego u siječnju, od toga 5875 korisnika starosnih mirovina, a ostalo su prijevremena umirovljenja.

Teško i u eurozoni
Eurozona se približava nezaposlenosti od 10 posto, a Španjolska i Letonija rekorderi su s 18 i 19 posto nezaposlenih. Koliko je recesija snažno udarila na tržište rada vidi se, navodi A. Lokin, upravo na primjeru tih dviju država: Španjolska je lani imala 11, a Letonija sedam posto nezaposlenih. Irska je sa šest posto povećala nezaposlenost na 12,5 posto, ali većina ostalih članica EU nije imala tako oštar rast. MMF vjeruje da je riječ o različitim stupnjevima zakonske zaštite zaposlenika.

U Španjolskoj je zaštita visoka, ali samo za ugovore na neodređeno, zato imaju velik udio zaposlenih na određeno. MMF prognozira da će se iduće godine nezaposlenost u eurozoni povećati na 11,7 posto.

Analitičari PBZ-a očekuju da će se istopiti rast neto plaće koji je zabilježen u prvom dijelu godine, i to zbog kriznog poreza i inflacije. Krizni je porez u prosjeku smanjio prosječnu neto plaću u Hrvatskoj 2,8 posto te će i u sljedećim mjesecima povući prema dolje stopu promjene plaće u usporedbi s prošlom godinom. Isto tako, u dolazećim mjesecima analitičari PBZ-a očekuju rast stope inflacije zbog povećanja stope PDV-a i uvođenja trošarina na mobilnu telefoniju te zbog niže prošlogodišnje baze.

Stoga PBZ ocjenjuje da nas u ovoj godini očekuje realan pad neto plaće do dva posto. Pad neto plaće i rast nezaposlenosti najavljuju nam zaista tešku jesen.