Hrvatska je s Meksikom u prvih sedam mjeseci ove godine razmijenila roba u vrijednosti 11,6 milijuna dolara, lani za ukupno 35,7 mil. dolara ili 228,5 mil. kuna.
No robna razmjena dviju zemalja, možda bi bila i veća kad bi se ugovori o slobodnoj trgovini koje je EU sklopila s Meksikom primjenjivali i na Hrvatsku, umjesto da na tamošnjem tržištu, i više od četiri godine od pristupanja EU, i dalje trgujemo po nepreferencijalnom režimu uz visoke carine.
Vina u izvozu skuplja 20%
Uz strojeve za preradu gume i plastičnih masa, neke vrste cementa, tokarilice, turbomlazne motore i alatne strojeve, koji su prema ljestvici HGK hrvatski top proizvodi za meksičko tržište, Meksikancima su sve draža i vina Badela, Feravina, PP Orahovice... Badel 1862, doznajemo, u idućoj godini vinima planira i jače “napasti” to tržište te krenuti i s izvozom jakih alkoholnih pića poput pelinkovca za koje ima interesa.
– No zbog trenutačne situacije naša su vina tamo skuplja oko 20% u odnosu na ona iz drugih zemalja EU, ponajprije talijanska, španjolska i francuska – odgovaraju iz Badela, dok sličan neslužbeni odgovor dobivamo i iz Feravina iz Feričanaca. Nakon zapaženih nastupa na inozemnim sajmovima, u Meksiku je sve traženija njihova frankovka Dika jer izvrsno paše uz njihova pikantna jela.
Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova odgovaraju kako su upoznati s problemima pojedinih naših izvoznika te ih redovito ističu na svim sastancima i na svim razinama u okviru EU. No pregovore za sklapanje protokola kojim se uzima u obzir pristupanje Hrvatske EU, kao i postupke potrebne za njegovo stupanje na snagu, u ime RH i ostalih država članica EU vodi EK u okviru Zajedničke trgovinske politike EU.
Čeka se dopuna ugovora
Ivana Sučić, stručnjakinja za trgovinsku politiku HGK, objašnjava kako je Sporazum o gospodarskom partnerstvu i političkoj suradnji između EU i Meksika sklopljen 1997. i uključuje trgovinske odredbe koje su s vremenom dopunjene i modernizirane te predstavljaju sveobuhvatni ugovor o slobodnoj trgovini koji pokriva trgovinu robama (na snazi 2000.) i uslugama (od 2001.). No u međuvremenu je jedinstveno tržište prošlo kroz bitne promjene, među ostalim i tri kruga proširenja, a da bi nova država članica postala i stranka ugovora koji je EU sklopila s trećom zemljom ili skupinom zemalja potreban je protokol kojim nas Meksiko priznaje kao članicu EU ili pak izmjena temeljnog globalnog ugovora s EU.
– U slučaju RH, Vijeće je ovlastilo Komisiju 26. rujna 2012., gotovo godinu dana prije ulaska Hrvatske u EU, da se pokrenu postupci za izmjene više od 120 ugovora, u kojima bi se uzelo u obzir članstvo RH u EU. U tom kontekstu, neki ugovori su izmijenjeni, a u nekim slučajevima još traju pregovori jer su, primjerice, neke države iskoristile situaciju i zatražile od EK pokretanje pregovora s ciljem izmjena i nekih drugih odredaba tih ugovora – ističe I. Sučić.
Tako je, doznajemo, i u slučaju Meksika s kojim treba ispregovarati i sklopiti ugovor o izmjenama i dopunama, s time da meksička strana traži i modernizaciju ugovora. Pregovori su, objašnjava I. Sučić, pokrenuti 2016. i dosad održana četiri kruga. Meksičko zakonodavstvo ne poznaje institut privremene primjene pa se ugovor između EU i Meksika na nas još ne može primjenjivati.
Moćni i mudri englezi napuštaju ovu monstruoznu kreaciju, dok gramzljivci naši preferiraju da se šuta ko loptu tvoju i moju Kroaciju. __________________ "To golo more, more tuposti, to je Mrtvo More naše gluposti. U šarmantnoj pozi moderni poganac — najmio ga stranac, da nam metne lanac. Taj klatež, što o pravdi blebeće — on za korist tuđu laže, kleveće. Taj demagog morski, urlajuć ko vuk, malaksale časti on je naše zvuk. Ko babe kukaju, ko tikve plutaju i novac gutaju te korizme gladne, zulumćari škuri, mlakonje, mekušci, bezočni panduri, tuđem sluzi sluge, tuđe prirepine, mešetari moje — tvoje domovine!" Antun Gustav Matoš