Hrvatska mora imati vrhunski sustav sigurnosti hrane, promicati najviše veterinarsko-zdravstvene standarde i biti dio europske mreže sigurnosti hrane, ponajprije zbog zaštite domaćih potrošača i činjenice da je hrana važan dio turističke industrije, istaknuo je u utorak u početku 13. Konferencije o sigurnosti hrane potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Dragan Kovačević.
Dvodnevna konferencija posvećena je reorganizaciji sustava sigurnosti hrane u Hrvatskoj, prijevarama u vezi s hranom, navođenjem zemlje podrijetla, lažnim novostima, pesticidima u hrani, produljenju rokova valjanosti hrane i drugim temama.
Kovačević je rekao da je od ulaska u EU do danas vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda porastao sa 740 milijuna na milijardu eura, pa tako uvozimo hrane u vrijednosti 3 milijarde eura, a izvozimo u vrijednosti od 2 milijarde eura.
Nije dobro ni to da nam je najveći uvoz upravo u području mesa, klaoničkih proizvoda, mlijeka, voća i povrća, što govori o povijesno naslijeđenoj lošoj strukturi poljoprivredne proizvodnje, smatra Kovačević te upozorava da je produktivnost ispod 50 posto prosjeka EU.
S druge strane, ohrabruje što je Hrvatska po prvi put od ulaska u EU zaustavila rast vanjskotrgovinskog deficita u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, ističe Kovačević. Tako je u prvim mjesecima 2019. izvoz hrane rastao po dvostruko većoj stopi nego uvoz, a najveći rast izvoza ostvaren je na najzahtjevnijim tržištima EU. To govori i o povjerenju u sigurnost hrane hrvatskih proizvođača kao i kvaliteti, što je važno i u hrvatskom turizmu, navodi.
Glavni državni inspektor Andrija Mikulić naglasio je da ponovno osnovan Državni inspektorat, s 1.500 djelatnika, neće biti represivno tijelo, nego da će djelovati i preventivno i educirati, a tek bi se kao treći korak poduzimale represivne mjere.
"Omogućit ćemo da se uzroci lakših prekršaja, koji se utvrde u trenutku nadzora, odmah uklone i ne kažnjavaju. Ne želimo biti isključivo represivni aparat", kazao je pozvajući na partnerski odnos svih sudionika procesa.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak rekao je da je među najvažnijim aktivnostima ministarstva osiguranje samodostatnosti hrvatskih poljoprivrednika, posebice u stočarstvu te da žele poduprijeti izvoz domaćih zdravstveno kvalitetnih proizvoda na tržišta trećih zemalja.
Naglasio je da je Hrvatska do sada zaštitila 22 proizvoda s EU oznakama kvalitete te da se nada da će ih biti još. Majdak je najavio da će se u lipnju na Vladi razmatrati plan za smanjenje otpada hrane.
Ghislain Marechal iz Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane Europske komisije, govoreći o prijevarama s hranom na području EU, kazao je da one imaju višestruko negativne učinke jer štete zdravlju potrošača, narušavaju autoritet institucija i stvaraju nelojalnu konkurenciju tvrtkama.
„Najčešće se radi o pogrešnom etiketiranju, krivotvorenju, razrjeđivanju ili korištenju neodobrenih pojačivača (okusa). Naš sustav za sigurnost hrane nije posebno dizajniran za sprječavanje prijevara pa stoga moramo preduhitriti počinitelje", kazao je.
Po njemu, dodatne probleme stvara uvoz iz zemalja koje nisu članice EU, a imaju drugačije zakone o sigurnosti hrane.
Marechal je rekao da takav oblik prijevara nije visoko na listi prioriteta pravosudnih institucija, posebice ako nema ozbiljnije opasnosti po zdravlje potrošača. Problem je, kaže, što policajci na terenu nemaju iskustva u sigurnosti hrane, a inspektori za hranu forenzičkih vještina.
"Zato moramo objediniti rad svih tijela koja rade na zaštiti krajnjeg kupca, a kazne za prekršitelje sada nisu dovoljno rigorozne, to se mora mijenjati“, rekao Marechal i naveo nekoliko slučajeva iz prakse.
Spomenuo je primjer kada je u Njemačkoj otkriveno da je tvrtka u mljevene lješnjake miješala kikiriki u omjeru do 20 posto i tako zarađivala i do 400 eura više po toni proizvoda. To je opasno za kupce koji su alergični na kikiriki, a prijevara je i otkrivena nakon prijava alergičnih kupaca. Česte su i prijevare s nekvalitetnim mesom tune koje se tretira nitritima, kako bi dobilo boju svježeg mesa i prodavalo se po skupljim cijenama. Procjenjuje se da to počiniteljima donosi i do 200 milijuna eura više godišnjeg profita na tržištu EU.