Za 2021. godinu moglo bi se reći da je godina suzdržanog optimizma u kojoj su se svi akteri na gospodarskoj sceni nastojali što je bolje moguće priviknuti na okolnosti koje je donijela globalna pandemija. Hrvatsko se gospodarstvo oporavlja snažnije od očekivanja, posebno tržište rada koje je ostalo stabilno zahvaljujući izdašnoj financijskoj injekciji države i europskih fondova. Potpore koje su otišle poduzetnicima mogu se po intenzitetu usporediti sa subvencijama koje su, sve do ulaska u Europsku uniju, išle prema brodogradnji ili pak investicijama u gradnju autocesta sredinom dvijetisućite.
Kratak je to opis makroekonomskih okolnosti u kojima se odvija peti izbor gospodarstvenika i gospodarskog događaja godine u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika. Od krize u Agrokoru do pandemije koronavirusa, kao dominantnih događaja koji su u posljednjih pet godina obilježili domaća i globalna gospodarska kretanja, cilj je izbora gospodarstvenika i gospodarskog događaja godine isticanje pozitivnih primjera kao što su izvrsnost u poslovanju, izvozni uspjeh, otvaranje novih pogona, a samim time i radnih mjesta. Promocijom poduzetništva i poduzetničkih uspjeha želi se otvoriti novi pogled na život u Hrvatskoj. Gospodarstveni uspjesi poticaj su i za niz malih i srednjih poduzetnika te u konačnici i poruka mladima da ne napuštaju Hrvatsku.
Valja čuvati ljudske resurse
Hrvatska kao punopravna članica Europske unije logičan je migrantski bazen za razvijena gospodarstva Europe. Međutim, pandemijske okolnosti, po svemu sudeći, zaustavile su trend iseljavanja, čemu su pridonijele i zajedničke politike kreirane u Bruxellesu. Čuvanje radne snage i ljudskih resursa, gdje je Hrvatska, inače, postala dosta tanka, dio je zajedničke politike Europske unije koja je u posljednjih godinu dana više nego ikad u svom postojanju učinila na jačanju kohezije. Europska unija je gotovo udvostručila svoj budžet u sljedećih nekoliko godina, pogotovo iznos bespovratnih sredstava, te snažno podmetnula leđa da bi ublažila udar pandemije.
Nove okolnosti koriste se da bi se usmjerilo članice prema održivijem i ekološki prihvatljivijem razvoju te je u skladu s tim Europa postavila nove ambiciozne ciljeve vezane uz ekologiju. Efekti te politike postat će vidljiviji za nekoliko godina. Kriteriji održivog razvoja i digitalizacije sve su dominantniji i u izboru gospodarstvenika godine. Hrvatska je u pandemiji dobila znatna financijska sredstva i povijesnu priliku da postane zemlja u kojoj će se dobro osjećati i njezini građani i poduzetnici.
U sljedećih šest godina Hrvatska bi iz europskih fondova trebala povući sredstava u vrijednosti od gotovo 40 posto hrvatskog BDP-a, pa je ova godina i prošla u znaku potrage za projektima koji će odrediti kretanja u srednjem roku te dati novi zamah razvoju hrvatske ekonomije, sada snažno oslonjene na turizam i potrošnju. Stoga je kreiranje europskog programa nazvanog “Next Generation”, kao i izrada hrvatskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti istaknuti gospodarski događaj ove godine.
Rimcu 200 milijuna eura
Pojedinačno, najveći dobitnik hrvatskog nacionalnog plana oporavka je poduzetnik i inovator Mate Rimac koji može računati na 200 milijuna eura bespovratnih potpora za svoje futurističke projekte. Obnavljat će se potresom uništena područja, željeznička infrastruktura, modernizirati luke, rafinerija... što je sve detaljno opisano u 150 izabranih projekata NPOO-a. Cijeli posao oko izrade Nacionalnog plana oporavka koordinirao je Zvonimir Savić, makroekonomist mlađe generacije.
Kao djelatnost, najveći je dobitnik znanost i obrazovanje s milijardu eura s kojima će se graditi obrazovni sustav te poticati znanstveno-istraživački rad. Na njima je da s tim kapitalom stvore pretpostavke da dobijemo na desetke takvih kao što je Rimac. Izjava godine, kad je Hrvatska u pitanju, nije došla od domaćih političara već od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
– Mogu reći da sam duboko impresionirana. Vidjela sam budućnost ovdje u Hrvatskoj. Vidjela sam budućnost mobilnosti –izjavila je Von der Leyen, na dan kad je u Zagreb donijela omotnicu s 6,3 milijarde eura i posjetila Rimčeve pogone.