Unatoč inflacijskim pritiscima i promjenama u potrošačkim navikama, većina građana i ove godine planira pripremiti klasični uskrsni doručak ili ručak, pri čemu se istodobno mogu uočiti određeni pomaci u kanalima kupnje i planiranim iznosima potrošnje, tvrdi se u istraživanju magazina Ja Trgovac i agencije Hendal o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o potrošnji za ovaj najveći kršćanski blagdan.
Tradicionalni uskrsni doručak ili ručak planira napraviti 79% građana, što je na razini proteklih godina. U najvećoj mjeri namirnice za uskrsne blagdane kupovat će se u hipermarketima i velikim trgovačkim lancima. To ističe 62% ispitanika, što je 5% manje u odnosu na isto istraživanje provedeno uoči prošlogodišnjeg Uskrsa. Potom dolazi 17% onih koji će namirnice pribaviti iz domaće, vlastite proizvodnje, što je slično kao i prošle godine, dok će u malim prodavaonicama i kvartovskim supermarketima nabavku obaviti 11% građana ili 3% više nego prošle godine. Na kraju, na tržnici ili placu nabavku će obaviti njih 10%, što je za 4% više nego prošle godine te povratak blizu rezultata iz 2023. godine, kada je takvih bilo 12%.
Kuhana jaja su, očekivano, neizostavna na uskrsnim stolovima, te će se naći na uskrsnim stolovima ukupno 95% građana koji će pripremati tradicionalni ručak ili doručak. Slijede kuhana šunka s 84%, mladi luk s 81%, hren s 59%, rotkvica s 46%, pinca ili sirnica s 37%, pečena svinjetina s 29%, koliko ima i orehnjača, pečena janjetina s 25%, purica s mlincima s 21%, šunka u kruhu s 19%, pogača sa 17% te sarma s 11%. Na upit planiraju li štedjeti pri kupnji namirnica za ovogodišnji Uskrs, 59% građana kazalo je da planiraju štedjeti, dok 41% njih navodi da će trošiti bez razmišljanja. Najveći broj anketiranih, njih, 28%, na uskrsne namirnice planira potrošiti od 70 do 100 eura. Od 50 do 70 eura potrošit će njih 20%, a 19% ih planira potrošiti nešto veće iznose od 100 do 150 eura. Više od 150 eura potrošit će 11% građana, a male iznose od 30 do 50 eura 12%.
Istraživanje je, ističe se, provedeno tijekom veljače 2026. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku građana RH starijih od 16 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.