Europska unija sve glasnije upozorava na potrebu bolje pripremljenosti građana za izvanredne situacije – od prirodnih katastrofa do poremećaja u opskrbi. U novoj strategiji koju je predstavila Europska komisija naglasak je stavljen na to da bi svako kućanstvo trebalo imati osnovne zalihe za najmanje 72 sata samodostatnosti.
Razlog je jednostavan: krizne situacije ne moraju nužno biti ekstremne poput ratova. Kako piše t-online, dovoljni su snažni vremenski uvjeti, nestanak struje ili prekid opskrbe vodom da svakodnevni život u kratkom roku postane ozbiljno otežan. U takvim okolnostima trgovine mogu biti zatvorene, bankomati izvan funkcije, a pristup informacijama ograničen.
Stručnjaci za civilnu zaštitu upozoravaju da većina ljudi podcjenjuje koliko brzo sustavi na koje se oslanjamo mogu zakazati. Nestanak električne energije, primjerice, automatski znači i probleme s rasvjetom, kuhanjem, internetom, pa čak i opskrbom vodom u nekim zgradama. Upravo zato preporuka nije panično gomilanje, nego promišljena priprema osnovnih potrepština.
Temelj takve pripreme čine voda i hrana. Preporučuje se najmanje 1,5 do 2 litre vode po osobi dnevno, kao i namirnice koje imaju dug rok trajanja i ne zahtijevaju kuhanje – poput konzervirane hrane, žitarica, orašastih plodova ili suhog voća. Uz to, korisno je imati i izvore svjetla poput baterijskih lampi, radio na baterije ili ručni pogon za informiranje te određenu količinu gotovine.
Posebno se ističe važnost jednostavne organizacije zaliha. Umjesto jednokratne kupnje velikih količina, mnogi stručnjaci savjetuju postupno stvaranje zaliha kroz redovitu kupnju proizvoda koje ionako koristite, uz njihovu stalnu rotaciju. Time se izbjegava bacanje hrane i održava svježina zaliha.
Osim hrane i vode, važno je razmišljati i o praktičnim detaljima, poput ručnog otvarača za konzerve, šibica ili prijenosnog kuhala. Također treba uzeti u obzir specifične potrebe članova kućanstva, uključujući djecu, kronične bolesnike ili kućne ljubimce.
Poruka europskih institucija pritom je jasna: priprema za izvanredne situacije ne znači očekivanje najgoreg, nego odgovorno planiranje. U trenucima kada sustavi zakažu, upravo osnovne zalihe mogu napraviti razliku između panike i mirnog snalaženja u prvim danima krize.
Prvih 72h rata ću prospavati, rat tek kasnije počinje. Treba uvesti novo pravilo da političar koji potpiše dozvolu za rat treba zajedno sa čitavom svojoj obitelji prvi uzeti pušku i krenuti na bojište, zasigurno bi bilo manje ratova.