Odugovlačenje s doručkom jer mu pozornost odvlači televizija, igračka koja mu baš sada treba, iščekivanje u kupaonici da opere zube, a on slaže slagalicu pa se potom penje na stolac da vidi pada li kiša... Je li vaš trogodišnjak neposlušan, nekoncentriran, nerijetko ćete se zapitati očajni što banalne situacije traju u nedogled.
Kriva je kora mozga
– Ignorirala je moje molbe i zahtjeve da obuje cipele te je sjedila na podu i crtala, a ja sam se u hodniku počela preznojavati i pitati je li to normalno – rekla je mama jedne trogodišnjakinje.
Iako može biti naporno, takvo je ponašanje djece u toj dobi normalno. Neuropsihologinja Sharon Thompson-Schill sa svojim kolegama na Sveučilištu u Pennsylvaniji proučavala je razvoj mozga djece mlađe od tri godine pa se postavilo pitanje rastresenosti i nepozornosti u mališana te trebaju li ih roditelji u toj dobi učiti samokontroli. Istraživanje je pokazalo da, kad je riječ o rastresenosti i dekoncentraciji mališana do tri godine, nije posrijedi neposlušnost nego je tzv. prednji dio kore velikog mozga, zadužen za usredotočenost na nešto, u toj dobi još nerazvijen.
– Prednji dio kore mozga presudan je za reguliranje misli i kontrolu ponašanja. Kako djeca te vještine ne mogu posve svladati do četvrte godine, odnosno taj se dio mozga razvija u prve četiri godine života, normalno je da se mališani ne mogu katkad kontrolirati ili usredotočiti na ono što od njih tražimo – stoji u studiji.
Potičite ih na kreativnost
Desetljećima se objavljuju knjige o roditeljstvu i metodama za usredotočenost u trogodišnjaka, ali nove spoznaje pokazuju da bi djecu trebalo više pustiti da sama filtriraju nevažne informacije, jer im to pomaže naučiti i razvijati samokontrolu.
Psiholozi, naime, žele istaknuti da nerazvijenost kore mozga pruža niz mogućnosti da djeca nauče neke društvene i komunikacijske vještine, i to tempom kojim se mozak razvija.
Ivana Ćosić, psihologinja Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, ističe da je izuzetno važna potpora roditelja kako bi djeca uspješno naučila kontrolirati svoje ponašanje, usmjeravati pozornost i razlikovati potrebe od želja. Naime, važan razvojni zadatak koji djeca predškolske dobi moraju naučiti jest vladati sobom i svojim ponašanjem, izraziti svoje emocije, odgoditi zadovoljenje svoje želje i kako se nositi s frustracijom, a to je dugotrajan proces.
– Važno je da roditelji budu strpljivi i smireni, govore i daju djeci jasne upute, umjerenom glasnoćom. Oni su djetetu model organizirana ponašanja tako da mu govore što da radi, zašto i kako, govore im o namjerama. Kad god se može, poželjno je poticati dijete i pomoći mu da stvari radi samo i pritom pristati na to da je potrebno vrijeme za sve. Potrebno je djeci jasno reći što raditi, a ne govoriti općenito i što ne bi trebala raditi, kao na primjer „Budi pristojan“ jer time dijete zbunjujemo i pojačavamo njegovu frustraciju.
Pri djetetovoj pojačanoj motoričkoj aktivnosti nije učinkovito smirivati ga prekidanjem aktivnosti, nego je bolje osmisliti njegovo ponašanje i učiniti ga svrhovitim – savjetuje I. Ćosić.
Treniranje strpljivosti
Djeca nisu neposlušna nego ne znaju što žele
Neuropsihologinja Sharon Thompson-Schill sa svojim kolegama na Sveučilištu u Pennsylvaniji proučavala je razvoj mozga djece mlađe od tri godine pa se postavilo pitanje rastresenosti i nepozornosti u mališana te trebaju li ih roditelji u toj dobi učiti samokontroli.
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
