Bi li Miroslav Krleža bio protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju? Odgovor na to retoričko pitanje, naravno, nikada nećemo doznati jer je glasoviti hrvatski pisac mrtav već trideset godina, ali činjenica je da ga je Vlaho Bogišić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda, osnovanog prije 61 godinu, nazvao “svojevrsnim euroskeptikom” koji je mnogo govorio o Europi u kojoj se o njemu mnogo zna. Bogišić je o Krleži progovorio na otvorenju skupa “Europa i enciklopedija, kultura i kodifikacija” posvećenog Krležinu i zavodskom jubileju, koji je održan u bolnici. Točnije, u Kliničkom bolničkom centru “Sestre milosrdnice”, u kojem se Krleža liječio i u kojem je umro, pa je na otvorenju skupa bilo i nekoliko liječnika u bijelim kutama. Predsjednik HAZU Zvonko Kusić, inače liječnik upravo iz Vinogradske bolnice, duhovito je pročitao nekoliko Krležinih rečenica iz 1924. godine u kojima medicinu uspoređuje s trgovinom.

 – Krleža nije volio liječnike, a još je manje volio pravnike. No, na kraju života bavio se i jednima i drugima – dometnuo je potpredsjednik HAZU Jakša Barbić, koji je sastavio Krležinu oporuku.

– Ovu slavnu bolnicu u Vinogradskoj izabrali smo za početak skupa jer se Krleža ovdje oprostio i od jezika i od književnosti, ali i zato što ta bolnica djeluje u dugom kontinuitetu bez obzira na vlade i protokole. Nadam se da na isti način funkcionira i naš Leksikografski zavod – istaknuo je Bogišić, koji je zahvalio suorganizatorima, Pravnom, Filozofskom i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. A ravnatelj KBC-a Krešimir Rotim podsjetio je da bolnica upravo ove godine slavi 165. rođendan te da je na otvorenje zgrade u Vinogradskoj došao i car i kralj Franjo Josip.

Iako pokrovitelj skupa (na čijem će dubrovačkom dijelu referat imati i njegova supruga, sveučilišna profesorica Tatjana), u Vinogradskoj bolnici nije se pojavio predsjednik Republike Ivo Josipović, kao ni bilo koji od desetak pozvanih ministara. No, bile su tu državna tajnica u Ministarstvu kulture Nina Obuljen te zamjenica gradonačelnika Zagreba Jelena Pavičić Vukičević. A ona se pohvalila da ova jesen u Zagrebu prolazi u znaku Krleže i njegova jubileja. Spomenula je tako posvetu Krleži koju je u Muzeju za umjetnost i obrt zamislio Goran Matović, nastup Predraga Lucića i Borisa Dežulovića na Cvjetnom trgu posvećen Krleži, pod nazivom “Melodije ruba i pameti” te prikazivanje filma Željka Senečića o Krleži na Trgu bana Jelačića 19. listopada.

– Grad Zagreb postavio je nedavno u Budimpešti i Krležin spomenik, vidjeli smo zagrebačko i beogradsko izdanje “Gospode Glembajevih” te dva izdanja “Lede”, Krleža je prisutan i na izložbi “Strast i bunt” u Klovićevim dvorima, imat ćemo i Krležinu jazz-verziju, a sve će završiti velikim skupom 29. prosinca – istaknula je Bandićeva zamjenica.

Krležine tako aktualne rečenice (pa i stihove) o hrvatskoj politici prisutnima je u pomalo komornoj atmosferi pročitala Nina Violić.