Dok u hrvatskom izdavaštvu jedna crna vijest slijedi drugu, glavni urednik VBZ-a Drago Glamuzina ubrzano se priprema za Interliber, koji će se održati od 10. do 15. studenog.
– VBZ će ove godine objaviti 15 posto više naslova nego prošle. Njih dvadesetak tempirali smo za Interliber. Na Sajmu ćemo predstaviti novi roman Bekima Sejranovića “Tvoj sin Huckleberry Finn” koji je, po mišljenju onih koji su ga pročitali, možda i najbolja autorova knjiga dosad; novu zbirku pripovijetki Zorana Ferića “Na osami blizu mora”, koju bi mogli nazvati i zbirkom kratkih romana jer priče u njoj imaju po 80, 90 kartica; virtuozno napisani roman u stihovima Borivoja Radakovića “Što će biti s nama” i novu knjigu Vedrane Rudan “Zašto psujem”. Najveći će interes vjerojatno izazvati novi roman Jonathana Franzena “Purity” o kojem piše cijeli svijet, a do Interlibera će izaći i “Amerikana” mlade nigerijske književne zvijezde Chimamande Ngozi Adichie. U biblioteci Europom u 30 knjiga objavljen je roman nizozemskog klasika W. H. Hermansa “Damoklova mračna komora”, jedan od najboljih romana o Drugom svjetskom ratu, a nadam se da ćemo do Interlibera objaviti i novi roman Hanifa Kureishija “Zadnja riječ” te da ćemo ga sljedeće godine i dovesti u Hrvatsku. Tu je i nova knjiga prof. Mirjane Krizmanić “O toleranciji” i Naomi Klein “Ovo mijenja sve” u kojoj autorica tvrdi da je za globalno zatopljenje krivo onečišćenje kapitalizmom – nabraja Glamuzina.
VBZ i ove godine organizira natječaj za najbolji neobjavljeni roman.– Na natječaj je stiglo 116 rukopisa i žiri (Zoran Ferić, Jagna Pogačnik, Mile Stojić, Strahimir Primorac i ja) će uskoro objaviti polufinaliste. Lanjski pobjednik, Prtenjačino “Brdo” vjerojatno je najprodavaniji hrvatski roman u zadnjih godinu dana, prodano je više od 5000 primjeraka, dobio je sjajne kritike, ušao u finala svih književnih nagrada, već se radi nekoliko prijevoda, filmski scenarij – veli Glamuzina.
A koliko je PDV od pet posto na knjigu opteretio poslovanje izdavača?
– Sigurno je otežao ionako tešku situaciju u cijeloj branši, ali nije to glavni problem izdavaštva. Najproblematičnije mi se čini urušavanje knjižarskog sustava. Ako ovako nastavimo, uskoro nećemo imati gdje prodavati knjige. Sada radimo sa 25 posto manje knjižara nego prije pet godina, a još je pogubnije to što su u knjižarama koje su preživjele prometi puno manji nego 2010. Prosječno je svake godine promet padao 20 posto. Knjižare koje su prije pet godina bile rentabilne danas to više nisu i zato se zatvaraju. Pad prodaje u knjižarama doveo je do smanjivanja naklada i broja naslova, a to do lošije ponude u knjižarama i još slabije prodaje. Nakladnicima ostaju velike količine neprodanih knjiga kojih se rješavaju akcijama i golemim popustima na sajmovima, što predstavlja nelojalnu konkurenciju knjižarama. Ako kupac zna da nakon nekog vremena svaku knjigu može kupiti uz veliki popust, zašto bi je kupovao po punoj cijeni u knjižari – kaže Glamuzina, koji je zabrinut i zbog situacije s APM-om.
_ APM je najveći knjižarski lanac u Hrvatskoj i o njemu ovise svi izdavači. Problemi jednog od suvlasnika, pad prometa te problemi s naplatom sigurno su uznemirili izdavače. U zadnje se vrijeme dosta priča o zatvaranju Megastorea, a to je knjižara koja prodaje najviše knjiga u Hrvatskoj. VBZ je zatvorio knjižare koje nisu bile rentabilne. Riječ je o knjižarama u centrima velikih gradova za koje smo plaćali skupe najmove. Preostalih devet posluje stabilno, dakle oko pozitivne nule. U posljednjih mjeseci primjećujemo i mali rast. Udvostručili smo kvadraturu knjižare u Branimir centru i tražimo atraktivnu, ali ne preskupu lokaciju u centru Zagreba. Knjižare se ne mogu nadmetati s velikim trgovačkim kućama za najbolje lokacije. Naravno da će za neki dobar prostor više ponuditi Zara nego VBZ, ali kakav je to grad bez knjižara. Država i gradovi morali bi subvencionirati najam prostora za knjižare – veli Glamuzina koji misli da su izdavači sa vlastitim knjižarama u prednosti.
– Ti izdavači manje riskiraju i dio potraživanja mogu riješiti kompenzacijama – tvrdi Glamuzina kojeg nije iznenadila odluka pulskog Sajma da ne dodjeljuje Kiklope, ali ga je iznenadilo obrazloženje te odluke.
– Prošle godine ugašena je Nagrada Jutarnjeg lista i prepolovljena Nagrada tportala, jer je očito da su oni koji dodjeljuju te nagrade procijenili da su im preskupe. U ovoj krizi sve ih je teže financijski pokriti pa me ne čudi da je ugašen i Kiklop koji nije bio novčana nagrada, ali je zahtijevao veliku organizaciju i skupu produkciju. Ali nitko nije rekao da ukida nagradu zato što je nema kome dodijeliti. A tako je nekako išlo obrazloženje Skupštine udruge koja je dodjeljivala Kiklop, da se tiska sve manje kvalitetnih knjiga i da se nagrada nema kome dodijeliti.To nije točno. Da je tako, što bi se promoviralo na pulskom sajmu za koji se svi slažu da ima izvrstan program. Tportal koji dodjeljuje nagradu za najbolji roman, ove je godine dobio više romana nego prošle, a kad je riječ o poeziji samo će VBZ između dva pulska sajma objaviti 7 knjiga. Ne bih se složio ni da pisci pišu lošije nego prije, tako da je to obrazloženje zazvučalo kao pomalo uvredljivi alibi za odustajanje koje je bilo motivirano drugim razlozima.
