Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 145
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Udar franka

Lalovac: U banci mi nisu htjeli dati kredit u eurima

Boris Lalovac
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
18.01.2015.
u 13:05

I premijer Milanović uzeo je kredit u švicarskoj valuti, ali ga je u međuvremenu otplatio

Među korisnicima kredita u švicarskim francima i neki su domaći političari, među ostalim i sam ministar financija Boris Lalovac, koji ima zadatak zajedno s bankarima naći najbolje rješenje za korisnike kredita čije su rate drastično porasle nakon posljednjeg jakog skoka franka. U međuvremenu i svi političari šalju poruke da se rješenje mora što prije naći.

Prijedlozi političara

– Situaciju imamo potpuno pod kontrolom i neće se pogoršati. Od banaka očekujem konstruktivan doprinos jer ovo je njihov interes. Ovo nije dramatično, ali je ozbiljno – rekao je premijer Zoran Milanović koji je svojevremeno uzeo kredit za auto u francima, ali ga je i otplatio. – Država mora intervenirati, a u to moraju biti uključeni HNB, Vlada i banke. Bitno je amortizirati ovaj strahoviti udar na standard građana. Ovo je katastrofa. Tražimo da se građani rasterete – poručio je čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko. – Rješenje mora biti trenutačno, a riječ je o konverziji kredita iz franka u kune – konkretan je prijedlog Radimira Čačića, predsjednika Narodne stranke – Reformista.

Pritom očekuje velik angažman HNB-a. No sigurno je da će se pričekati sljedeći tjedan kada se ministar Lalovac opet nalazi s bankarima, koji bi trebali dati prijedlog, i to, očekuje se, onaj za koji ne bi bilo potrebno donošenje zakona. Zasad stoji opcija konverzije kredita u kune ili eure po tečaju od četvrtka (6,39 kuna) ili da se tečaj zamrzne na toj vrijednosti, a razlika do tržišnog tečaja knjiži i naknadno otplaćuje. Prvi potres s frankom dogodio se 2011. kada je s bankarima pregovarala tadašnja premijerka Jadranka Kosor i zajedno su našli model. Tada su i mnogi konvertirali svoj kredit iz franka u euro. Među njima bio je i tadašnji član Vlade Domagoj Ivan Milošević, no na isto nije uspio nagovoriti ženu čiji je kredit ostao u francima. Jedina je pozitivna činjenica što je nekretnina za koju je podignut kredit na moru, gdje, za razliku od Zagreba, vrijednosti nekretnina ne padaju, tamo vrijednost može samo rasti. B. Lalovac, kaže nam, nije tada konvertirao svoj kredit u euro jer bi mu to bilo neisplativo.

– Da sam konvertirao, ispalo bi da sam dužan glavnice više nego u trenutku kada sam uzeo kredit, a tada sam kredit već otplaćivao pet godina – kaže Lalovac. A imao je, kao i velik broj građana, opravdan razlog zašto se odlučio na kredit u francima.

Bez pokrića i izbora

– Kada sam uzimao kredit, u banci su mi rekli da nisam kreditno sposoban za kredit u eurima, nego jedino za švicarski franak. Početna rata, naime, tada je iznosila 3300 kuna i to je zadovoljavalo njihove kriterije kreditne sposobnosti. A druge imovine nisam imao za pokriće kredita za stan pa mi je jedino rješenje bio kredit u švicarskim francima – objašnjava Lalovac. Prema tome, i netko tko dolazi iz financijskog sektora i tko je bio upućen u rizik franka nije imao izbora uzeti kredit u manje volatilnoj valuti euru. Najveći kredit u francima ima bivši ministar u vladi HDZ-a Đuro Popijač. Kako je tada rekao, kredit je uzeo za proizvodnu halu koja je u vlasništvu njegove žene, a vjerovao je da će kriza sa švicarcem stati. To se i dogodilo, sve do ovoga tjedna, kada opet građani opterećeni kreditom u francima osjećaju kobne posljedice rasta valute uz koju im je vezan kredit.

>> Rast vrijednosti švicarskog franka: Kako su Mađari izbjegli katastrofu

>> Na stolu zamrzavanje 
ili konverzija kredita prema tečaju od 6,39 kn

Komentara 119

Avatar abakus
abakus
14:03 18.01.2015.

Hmmm... nije li onda Lalovac ovdje u sukobu interesa...? Da nema on sam kredit u francima (i tko zna tko sve još među društvom na vlasti), bi li Vlada preispitivala mjere "obuzdavanja banaka"? I jedno pitanje: Što ako, recimo, kuna devalvira i iznosi kredita u eurima skoče nebu pod oblake? Hoće li i tada država intervenirati? Ukidanje valutne klauzule zvuči na prvi pogled super, ali zaboravlja se da se ona primijenjuje i na štednju građana i da je zaštita ušteđevina od devalvacije. Ako dođe do devalvacije kune, a ukinuta je devizna kaluzula, naprasno će se iznosi ušteđevina smanjiti (i to se odnosi i na štednju u devizama, jer su svi ti iznosi preračunati u kune). Igramo se vatrom zbog jednog broja nesmotrenih ljudi koji su uzimali kredite u francima a da ni u jednom trenutku nisu razmislili o mogućnosti promjene tečaja. Ako Lalovac i kao ministar financija tako ne razmišlja... što uopće reći na to? Pa taj je čovjek nesposoban promisliti o vlastitom interesu, gdje će onda biti sposoban razmišljati o interesima države! Ajme...

ME
melanija
14:16 18.01.2015.

samo se bojim da na kraju ne budemo svi mi otplacivali tudje privatne kredite. kao i oprosti dugova. kaj s nama koji sve placamo i zivimo na rubu? rintamo od jutra do sutra da sve mozemo podmiriti. hoce li menii drzava donirati 25000 kn da me nagradi za vjernost?

TO
tom
15:02 18.01.2015.

tu je sve potpuno jasno. radi se o velikoj prijevari i manipulaciji banaka koje na kreditima u švicarskim francima zarađuju ogroman ekstraprofit na tečajnim razlikama. rješenje je vrlo jednostavno: svi korisnici kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima trebaju otplatiti svoj kredit PO TEČAJU ŠVICARSKOG FRANKA NA DAN SKLAPANJA UGOVORA. banke moraju ODMAH napraviti obračun po navedenom tečaju za SFR za sve kredite i do 01.02.2015. godine svakom korisniku dostaviti stanje kredita u kunama, te izračun mješečnih iznosa duga i broja preostalih rata za otplatu. kako HNB brani SAMO TEČAJ EURA PREMA KUNI. HNB NE BRANI tečaj USD, SFR i drugih valuta prema kuni. dakle, banke su PREVARILE ljude. stoga ih DRŽAVA MORA KAZNITI na način da su obvezne za učinjenu prijevaru hrvatskih građana, u narednih 5 godina uplaćivati po 10% ostvarenog profita (uz prethodnu REVIZIJU bilance svake banke od strane HNB). valjda će ih to naučiti pameti. onoj banci koja ne pristane na ovakve uvjete mora se ODMAH ukinuti dozvola za rad u hrvatskoj, te mora odmah napustiti RH. diljem svijeta ima dovoljno banaka koje posluju etički i koje mogu početi svoj posao u RH. postojeće "poslovne banke" svojim "poslovanjem" već su napravile ogromnu štetu hrvatskoj državi i opljačkale velik broj hrvatskih građana. glavni zadatak hrvatske vlade je zaštita interesa hrvatskih građana i hrvatske države. mogli bi konačno nešto početi na tome raditi. sad je prava prilika!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije