FOTO Tko su najveći negativci? Ovo su najomraženije zemlje svijeta
Svaki kutak svijeta ima svoje mišljenje o drugim državama – nekima se dive, prema nekima su ravnodušni, a neke jednostavno ne mogu smisliti. Ta percepcija često nema puno veze s običnim ljudima, već s politikom, poviješću, religijom, kulturom ili čak ponašanjem turista. I dok se ukusi razlikuju od kontinenta do kontinenta, neka se imena uporno pojavljuju kad se spomene tko je na vrhu liste – ili dna.
World Population Review napravio je presjek globalnog dojma koji se ponavlja u raznim anketama i izvješćima. Ukratko: ovo su zemlje koje, s pravom ili ne, mnogi diljem svijeta baš ne vole, uz razloge koje je World Population Review naveo na svojoj stranici.
Za mnoge ljude diljem svijeta, Rusija ima status jedne od najomraženijih zemalja. Ova zemlja poznata je po brzoj spremnosti da se vojno sukobi, posebno sa susjednim državama, pri čemu često zauzima ulogu agresora. Invazija na Ukrajinu 2022. godine jasan je primjer takvog ponašanja. Rusija surađuje s režimima koji su često negativno percipirani u međunarodnoj zajednici, poput Sirije i Sjeverne Koreje, od koje je čak kupovala oružje, piše World Population Review.
U SAD-u, Rusija izaziva posebno nepovjerenje – zbog Hladnog rata, utrke u nuklearnom naoružanju i zbog optužbi o miješanju u predsjedničke izbore 2016. preko cyber napada i propagande. Osim toga, ruski politički sustav poznat je po snažnom ograničavanju osobnih sloboda i demokratskih procesa.
Kina se često nalazi pri vrhu ljestvica najnepopularnijih zemalja. Iako nešto manje otvoreno ekspanzionistička od Rusije, njome vlada snažan autoritarni režim, poznat po strogom nadzoru i represiji. Kritike na račun kineske vlade dolaze s različitih strana: gospodarski sektor je pod čvrstom državnom kontrolom, prisilni rad i loši radni uvjeti nisu rijetkost, a korištenje opasnih materijala u proizvodnji izaziva zabrinutost. Kina je i globalni lider u emisiji stakleničkih plinova
Odbijanje kineske vlasti da prizna neovisnost Hong Konga, Tajvana i Makaa dodatno narušava njen međunarodni ugled. Postoji i zabrinutost zbog kineske strategije zaduživanja siromašnijih zemalja s ciljem stjecanja političkog utjecaja. Internet je pod strogom cenzurom, a osnovna ljudska prava često se krše – sloboda govora, radnička prava, pa čak i pravo na pravično suđenje. Teške optužbe za zločine nad Ujgurima dodatno pogoršavaju reputaciju zemlje. Festival psećeg mesa u Yulinu također izaziva zgražanje među ljubiteljima životinja i mnogim zapadnjacima.
Iako mnogi Amerikanci teško prihvaćaju da njihova zemlja izaziva neprijateljstvo, za mnoge ljude izvan SAD-a to nije iznenađenje, piše World Population Review. Često prisutna u međunarodnim sukobima, Amerika djeluje kao svjetski policajac – što nekima izgleda kao vođenje, a drugima kao dominacija. Od Vijetnama do Iraka, vojne intervencije SAD-a često izazivaju kontroverze. Također, podrška autoritarnim režimima u strateški važnim regijama često se percipira kao licemjerna.
Kultura SAD-a nerijetko se promatra kroz kritičku prizmu: duboka politička polarizacija, povjerenje u pristrane izvore, i uvjerenje da su SAD uvijek u pravu, neke su od glavnih zamjerki. Dodaju se i problemi poput sporog odgovora na pandemiju COVID-19, fascinacije oružjem, nezdravom hranom, te društvenim podjelama u vezi s pravima LGBTQ+ osoba, rasnim i rodnim pitanjima, zdravstvom i socijalnom pravdom.
Ova zemlja, bogata naftom, poznata je po ultrakonzervativnoj vlasti koja se oslanja na strogo tumačenje islamskog zakona. Ljudska prava su ozbiljno ograničena, osobito kada je riječ o pravima žena. Zemlja se nije obvezala na međunarodne norme poput Deklaracije o ljudskim pravima, a smrtna kazna se rutinski primjenjuje, i za prekršaje poput otpadništva ili preljuba. Policijske i sigurnosne snage često koriste nasilne metode, a ubojstvo novinara Džamala Kašogija izazvalo je globalnu osudu.
Homoseksualnost je zakonom kažnjiva smrću, a LGBTQ+ prava gotovo ne postoje. Žene su pod zakonskom i društvenom kontrolom muškaraca – tek su nedavno stekle pravo glasa, vožnje i obrazovanja bez muške dozvole. Zakonska zaštita žrtava silovanja ili obiteljskog nasilja gotovo da ne postoji. Također se Saudijsku Arabiju često povezuje s promicanjem ekstremizma, s obzirom na to da su brojne terorističke skupine potekle upravo iz te zemlje.
Izolirana i strogo kontrolirana, Sjeverna Koreja već desetljećima izaziva osudu zbog neviđene represije nad vlastitim stanovništvom. Pod vlašću Kim Jong-una, treće generacije diktatora, zemlja djeluje gotovo kao zatvor.
Država ima potpunu kontrolu nad informacijama – televizija, internet, telefoni, sve je pod cenzurom. Iako su izvori informacija rijetki, ono što dolazi iz zemlje ukazuje na siromaštvo, glad i kršenja ljudskih prava. Ljudi nemaju slobodu odabira zanimanja, hrane je često nedovoljno, a pokušaji bijega strogo se kažnjavaju. Žene su posebno ranjive, a seksualno nasilje od strane vlasti nije neuobičajeno. Velik dio državnog budžeta ulaže se u razvoj vojske i nuklearnog oružja, unatoč očitom siromaštvu stanovništva
Smješten u regiji ispunjenoj povijesnim i religijskim tenzijama, Izrael je česta meta kritika, posebno iz muslimanskog svijeta. Sukob s Palestinom zbog teritorija svete za obje strane traje desetljećima. Izrael je često prozivan zbog postupaka prema Palestincima, uključujući izgradnju naselja, ograničavanje prava izbjeglica i korištenje ciljanih ubojstava. Bliska povezanost s SAD-om daje mu dodatnu moć, što mnogi percipiraju kao zloupotrebu međunarodnog utjecaja.
Pakistan izaziva zabrinutost zbog prisutnosti nuklearnog oružja i zbog čestih veza s terorističkim skupinama. Nasilje, osobito religijsko i rodno, učestala je pojava, a pravosudni sustav često je netransparentan. U zemlji su zabilježena brojna kršenja prava žena, manjina i LGBTQ+ osoba. Sloboda govora je ograničena, a oni koji kritiziraju vlast mogu biti uhapšeni ili ušutkani.
Iran je pod kritikom zbog kršenja ljudskih prava i zbog svojih vanjskopolitičkih poteza koji često pogoršavaju odnose sa zapadnim i susjednim državama. Optužuje se za poticanje ekstremizma, kao i za prikrivene pokušaje razvoja nuklearnog naoružanja pod izlikom civilnog energetskog programa.
Irak je dugo bio u središtu globalnih sukoba – od vladavine Sadama Huseina do pojave ISIS-a, koji je upravo u Iraku osnovan. Dok je i iračka vlast imala svoju povijest represije, ISIS je dodatno pogoršao stanje s brutalnim nasiljem, pogubljenjima i terorističkim napadima, piše World Population Review.
Iako danas demokratske i razvijene zemlje, UK i Francuska nisu zaboravljene zbog svoje kolonijalne prošlosti. Njihove nekadašnje imperije ostavile su duboke rane u zemljama koje su bile pod njihovom vlašću, što i danas izaziva gorčinu.
Današnja slika Njemačke i Japana uvelike se razlikuje od one iz prve polovice 20. stoljeća, no sjećanja na dva svjetska rata još uvijek žive. Njemačka, s odgovornošću za holokaust i agresiju u oba rata, te Japan, čiji su zločini u Kini ostavili dubok trag, i dalje su predmet povijesnih zamjerki – posebice iz Kine, čije veliko stanovništvo čini tu mržnju posebno izraženom
