FOTO Bili smo na otvorenju izložbe slavnog kipara Vojina Bakića! Pogledajte kako je bilo
U Gradskom muzeju Bjelovar otvorena je izložba Vojina Bakića, jednog od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća. Naslovljena je "Vojin Bakić: Princip nade", a povod je 110. obljetnica umjetnikova rođenja
To je prva opsežna prezentacija njegovog lika i djela u rodnom gradu nakon šezdeset godina. Kustosica je Hana Ćurak koja je koncept razvila na poziv i u dijalogu s kustoskim kolektivom Što, kako i za koga/WHW te arhitektice Ana Martina Bakić i Vjera Bakić, autorice postava i nasljednice umjetnikova opusa i njegove unuke
Postav se prostire na tri razine Muzeja i donosi pregled ključnih faza Bakićeva rada, s naglaskom na cikluse Svjetlonosne forme (1963–1968) i Razlistale forme (1958)
Prvi put su pokazani i neki njegovi radovi velikog formata poput restaurirane skulpture Istovremenost, velikog drvenog Torza te Oblika, reducirane animalne forme prošupljenog punog volumena iz drveta i gipsa iz Bakićeve animalne faze, dopremljene s Gršćice na Korčuli, gdje je kipar imao ljetni atelje
Izložba uključuje i djela iz zbirke Gradskog muzeja Bjelovar, među kojima su fragmenti miniranog Spomenika strijeljanima / Poziva na ustanak iz 1947., podignutog u spomen na Bakićeva brata Slobodana
Vojin Bakić (Bjelovar, 1915 – Zagreb, 1992) jedan je od najznačajnijih međunarodno priznatih hrvatskih kipara 20. stoljeća. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi Frane Kršinića i specijalizirao kod Ivana Meštrovića
Razvija prepoznatljiv rukopis koji od figuracije vodi prema radikalno apstraktnim plohama koje razgrađuju volumen i stupaju u aktivan odnos s prostorom i svjetlom, posebice vidljivim u ciklusima poput Razlistanih i Svjetlonosnih formi
Autor je niza monumentalnih spomenika u Kamenskoj, Dotrščini, Valjevu, na Petrovoj gori i u Kragujevcu. Od pedesetih godina sudjeluje na važnim međunarodnim izložbama poput Venecijanskog bijenala, Documente u Kasselu i EXPO 58 u Bruxellesu
Njegovo djelo, obilježeno poslijeratnim devastacijama i promjenama političkih režima, sada je jedno od ključnih poglavlja modernističke skulpture i regionalne baštine sjećanja
