Zakon o obnovi

Došlo čak 389 primjedbi: Sporno rušenje bez suglasnosti vlasnika, kondenzacijski bojleri...

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Na križanju Đorđićeve i Petrinjske održana konferencija za medije o šteti nakon potresa
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Zagreb: Konferencija Budućnost građevinskog sektora u hotelu Hilton Garden Inn
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Lider RESTART koalicije, Davor Bernardić, i suradnici posjetili su grad Samobor
Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
Rijeka: Stranka s imenom i prezimenom predstavila je svoj tim za Istru i Kvarner
21.07.2020.
u 10:58
– Zakon je težak, skup i zahtijeva veliku pažnju. Sređujemo formalnosti, brusimo ga i uobličujemo te će najvjerojatnije biti na prvoj sjednici Vlade, a potom idućeg tjedna u Saboru. Za sada su predviđena dva čitanja – potvrdio je za Večernji Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Predraga Štromara.
Pogledaj originalni članak

Agoniji Zagrepčana čiji su domovi nastradali u potresu uskoro bi se mogao početi nazirati kraj. Kako doznajemo od Željka Uhlira, državnog tajnika u Ministarstvu graditeljstva Predraga Štromara, na prijedlogu Zakona o obnovi zgrada stradalih u potresu intenzivno se radi kako bi što žurnije stigao u saborsku proceduru.


– Zakon je težak, skup i zahtijeva veliku pažnju. Sređujemo formalnosti, brusimo ga i uobličujemo te će najvjerojatnije biti na prvoj sjednici Vlade, a potom idućeg tjedna u Saboru. Za sada su predviđena dva čitanja – potvrdio je za Večernji Uhlir ono što je najavio premijer Plenković. 
Sam prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom prošao je javnu raspravu, a pristiglo je čak 389 primjedbi. Burno je reagirala arhitektonska struka koja smatra da je problem obnove kompleksniji od pukog rješavanja građevinske konstrukcije te da zahvati u rubnim dijelovima grada zahtijevaju drukčije strategije od onih u centru. Nejasno definiranim kriterijima i načinima sanacije, ističu, otvara se prostor ne samo financijskim manipulacijama nego i degradiranju kulturnog i socijalnog karaktera grada.

Novac i od UNESCO-a?

Sporni su i sastav Stručnog savjeta za provedbu zakona koji u svojim redovima predviđa političare umjesto stručnjaka, inzistiranje na ugradnji kondenzacijskih bojlera, nejasna financijska konstrukcija, prevelike ovlasti koje zakon daje u ruke Ministarstvu graditeljstva, nedostatak žurnih rokova za završetak obnove te nejasnoće oko javne nabave i izvršitelja radova, piše u pristiglim primjedbama. Prema dostupnim podacima, u potresu je stradalo oko 19.400 objekata, a cijeli pothvat obnove koštat će oko 42 milijarde kuna. Prijedlogom zakona predviđeno je da se obnova financira iz državnog, gradskog i županijskih proračuna te proračuna lokalne samouprave i sredstvima suvlasnika stradalih nekretnina. 
Bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš prijedlog zakona nazvala je “poluproizvodom”.

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb mjesec dana nakon potresa
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb mjesec dana nakon potresa
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Zgrada oštećena u potresu čeka sanaciju
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Popravak dimnjaka i krovova nakon potresa u Zagrebu
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Posljedice potresa na Mirogoj
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Zagreb: Dva mjeseca nakon potresa, Cesarćeva i dalje zakrčena
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Na križanju Đorđićeve i Petrinjske održana konferencija za medije o šteti nakon potresa


– Još uvijek nismo dobili na uvid konačan tekst. U verziji koja je bila dostupna vidljive su intervencije Grada Zagreba koje su naknadno ubačene. Važno je utvrditi koji je smisao i cilj zakona koji bi se trebao temeljiti ponajprije na obnovi obiteljskih kuća i višestambenih zgrada. Valja transparentno utvrditi koliki je novac spremna uložiti država u sufinanciranje obnove – tvrdi čelnica stranke GLAS Anka Mrak Taritaš, koja smatra da bi se potreban novac mogao dobiti od fondova UNESCO-a, europskog fonda za elementarne nepogode, sazivanjem donatorske konferencije po uzoru na onu koju je organizirala Albanija nakon potresa 2019. te uspostavom kreditnih linija.

Sve je sporo, dolazi zima

– Logično je da su arhitekti burno reagirali na prijedlog jer se pri obnovi mora voditi računa o urbanizmu. Sporna je po meni i odredba da se zgrade mogu rušiti bez suglasnosti suvlasnika što je nedopustivo. Spriječiti treba i namjere predstavnika raznih interesnih skupina koji su za sitan novac željeli otkupiti potresom pogođene objekte i tako gotovo besplatno doći u posjed vrijednih nekretnina – upozorava ona te naglašava da je Zakon o obnovi lex specialis kojim se ne smije ozakoniti devastacija grada. 
Izglasavanje željno iščekuje i Dragica Vratarić, stanarka potresom oštećene zgrade na Tomislavovu trgu.

– Sve se odvija sporo, a uskoro dolazi zima. Shvaćam da zakon zahtijeva temeljit pristup, ali mi imamo sve manje vremena. Važno nam je znati koji su kriteriji financiranja obnove. Nama je najprihvatljiviji je onaj platforme Možemo koja predlaže da mi financiramo 15%, a da se za ostalo pobrine država – zaključuje ona.

Čelnica STRIP-a Dalija Orešković smatra da se s obećanjima o sufinanciranju ne treba zaletavati.

– Potrebna je kvalitetna, šira javna rasprava o svakom segmentu zakona, koja je izostala. Teško je zastupati tezu da će država i Grad financirati većinu troškova u privatnim stanovima, pogotovo ako uzmemo u obzir nadolazeću recesiju – zaključuje.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

KO
Kokoiduhovi
09:07 23.07.2020.

Država prije svega mora urediti obveze suvlasnika - u svim građevinama s dva ili više stanova, kako nitko od vlasnika-suvlasnika, ne bi bio uskraćen za mogućnosti i prava jer mu drugi suvlasnik ili više njih, ne žele dati suglasnost za neke radove. Time se ograničava pravo vlasnika na zaštitu i brigu oko vlasništva i suvlasništva. Ono što mora biti popravljeno i učinjeno na građevini - mora biti ma što itko od suvlasnika o tome mislio. Mora. Temelji, dimnjaci, fasada, pokrov, žlijebovi.....to mora biti popravljeno, sanirano, sigurno...a ne da netko od suvlasnika sve stopira svojim inatom pa ga treba sudski godinama natjeravati....To je prebolesno. Vlasništvo te posljedično i suvlasništvo nisu samo prava, nego i obveze i odgovornost koju prije svega država propisima Mora nametnuti i odrediti kaznene mjere za nepridržavanje te hitan upravni postupak a ne suđenje od 20 godina

DO
doktorica
16:21 21.07.2020.

glasali ste sad šutite

NE
nečešrazbojniče
12:17 21.07.2020.

Koliko sam ja upoznat sa prirodnim nepogodama u svijetu kada se dogodi potres uvijek kapne nekakva pomoć bar od susjednih zemalja. Mi smo slali pomoć čak u vrijeme rata. Budući da nitko živ ne spominje nikakve pomoći ili donacije iz EU ili nama susjednih zemalja ovim putem bih upitao mjerodavne da li su odradili svoj posao ili im se hebe ili su zamračili pomoć, treće ne postoji?