Nazvan je Zoološki vrtić, smjestio se na malom prostoru Labuđeg otoka, a prvi stanari bile su mu tri lisice i dvije šumske sove. Na inicijativu inženjera Mije pl. Filipovića i uz podršku tadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika Vjekoslava Heinzela, metropola je 27. lipnja 1925. dobila Divlje srce grada, a ovoga će vikenda Zoološki vrt, koji se danas prostire na čak sedam hektara maksimirskog zemljišta te broji više od 6700 jedinki, bogatim programom proslaviti 100. rođendan.
– Te prve tri lisice Miji pl. Filipoviću darovao je August Langhoffer, čelnik Zoološkog muzeja, a šumske sove, još prekrivene paperjem, u svojem je zelenom šeširu donio Petar Dimec, nadziratelj maksimirskih težaka. On je bio i jedan od najvažnijih ljudi pri osnivanju Zoološkog vrtića, radio je na uređenju Prvog otoka i nastambi za životinje te se brinuo za njih – govori Ivan Cizelj, ravnatelj ZOO-a.
Ubrzo nakon otvaranja stigli su i velika ušara, bijeli miševi, vjeverica, tvor te nekoliko grlica i golubova, koje su darovali ljudi iz Hrvatske, ali i okolnih zemalja. Prve egzotične životinje, poput majmuna, lavova, leoparda, tigrova, sjevernih medvjeda, zebri, deva i pingvina, kupovale su se, za što su se koristili prihodi od ulaznica te donacije. Jedinke iz dalekih krajeva dolazile su iz drugih europskih zooloških vrtova, pri čemu su snažne veze imali s onima u Berlinu i Beču, no nabavljale su se i od trgovaca. Tako je stigao i Štefek, kako su Zagrepčani nazvali mladog pavijana čiji je dolazak izazvao veliko oduševljenje. U planu je bilo i nabavljanje ženke, a Dimec je na njegovu nastambu stavio škrabicu s natpisom "Molim, kupite mi ženicu! Štefek".
– Mijo pl. Filipović bio je odgovoran u vođenju financija, no kada je imao priliku dovesti neku atraktivnu životinju za koju nije bilo sredstava, pronašao je način kako to ostvariti. Neke su životinje tako nabavljene na "veresiju" i pomoću kredita – kaže Cizelj.
Dolaskom lava 1927. maksimirski je zvjerinjak postao Gradski zoološki vrt, a u drugoj polovini pedesetih među stanarima su bile i žirafe. Veliki sisavci mamili su brojne posjetitelje, no 2006., nakon uginuća slonice Sume, zbog prostornih ograničenja odustalo se od držanja tih masivnih životinja. A kako su se tijekom godina izmjenjivali stanari te pristizali novi, mijenjalo se i njihovo okruženje. U godini otvaranja sagrađena je kula koja je i danas na ulazu, poznata i kao "začarani dvor", a slavni Lavlji most, mnogima omiljena kulisa za fotografiranje, podignut je 1930. Godinu poslije niknuo je i paviljon za majmune.
– ZOO je u ovom tisućljeću doživio tri modernizacije sufinancirane sredstvima Europske unije, u sklopu kojih su, među ostalima, sagrađeni Interpretacijski centar zaštićene faune Hrvatske, cjelina Madagaskar te nastambe za smeđe medvjede i dabrove. Otvoren je također Edukativno-uzgojni centar za riječnu kornjaču, a preuređenu nastambu dobivaju i bjeloglavi supovi – ističe Cizelj, dodajući kako je usto u kompleksu azila u Dumovcu, koji također djeluje u sklopu ustanove, podignuta nova zgrada oporavilišta za divlje životinje.
Današnji način rada, napominje, uvelike se razlikuje od onoga u prošlom stoljeću, a ZOO je od 1998. godine i član Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija te sudjeluje u nizu uzgojnih programa. Suradnja im omogućuje, među ostalim, da se uključenoj jedinki u nekom drugom zoološkom vrtu pronađe genski odgovarajući partner, što osigurava uspješan uzgoj ugroženih vrsta koji može poduprijeti njihove populacije u divljini.
U djelovanju ZOO-a naglasak je na brizi o dobrobiti životinja, koje moraju imati kvalitetnu veterinarsku i timariteljsku skrb, dobru prehranu te nastambu koja odgovara njihovu načinu života. Za stanare se danas skrbi 95 zaposlenika, a ZOO je i najposjećenije turističko odredište u kontinentalnom dijelu Hrvatske, koje godišnje obiđe oko pola milijuna ljudi.
U povodu proslave 100. rođendana pak posjetitelje u subotu i nedjelju od 9 do 20 sati ondje očekuje bogat program u kojemu će se razotkriti i brojne tajne Divljeg srca grada. Moći ćete, među ostalim, doznati sve o radu timaritelja, veterinara i zoologa, podragati zmiju ili kornjaču te dobiti uvid u život životinja aktivnih noću i ugroženih zavičajnih vrsta poput riječne kornjače i čovječje ribice. Znanje o životinjskom svijetu testirat će se na kvizovima, izrađivat će se slasni darovi za stanare ZOO-a, a posjetitelji mogu razgledati i nekoliko izložbi, poput one o povijesti Zoološkog vrta.
Napokon...zvjerinjak. Predivna hrvatska riječ...godinama prešućivana i omalovažavana...