Devet gradova i gotovo 2500 djece svake godine.
Statistika je to novorođenih koju bilježi Zagrebačka županija, a baš poput Zagreba, gradovi, ali i općine redovito iz svojih proračuna izdvajaju novac kako bi podržali svoje sugrađane u osnivanju obitelji, te ostvarili povećanje nataliteta u svojim sredinama.
U Jaski i Vrbovcu smanjili
Samobor i Velika Gorica, tako su u 2015. godini naknade za novorođenčad odlučili povećati. Dok su u Samoboru dosad davali tisuću kuna za svako dijete, već od sredine travnja, ukoliko vijećnici usvoje prijedlog gradonačelnika Kreše Beljaka na sljedećoj sjednici, Samoborcima bi se moglo isplaćivati 1500 kuna za prvo, tri tisuće za drugo i 10 tisuća za treće i svako sljedeće dijete.
Velika Gorica svoje je naknade, pak, od početka godine povećala za 500 kuna, pa umjesto dosadašnjih 1500, sada će za svako dijete davati dvije tisuće kuna. Mališani iz Vrbovca od ove godine dobit će sto kuna manje nego lani, 1400 umjesto 1500 kuna, dok će se naknade smanjiti i u Jastrebarskom, ali i dalje će iznositi gotovo duplo više nego u ostalim gradovima.
Umjesto dosadašnjih 3000, djeci će se na račune isplatiti 2500 kuna za prvo i drugo dijete, dok će svaki treći mališan u obitelji po rođenju umjesto deset tisuća dobiti 6000 kuna. Visoke naknade isplaćuje i susjedni grad Sveta Nedelja, koja za svako rođeno dijete daje 2000 kuna.
Petsto kuna manje, 1500, za novorođenčad se isplaćuje u Dugom Selu, dok po tisuću kuna daju Zaprešić, Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina. Posljednja dva grada za svako iduće dijete nadoplaćuju po 500 kuna, a upravo u njima, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Županiji, uz Jastrebarsko, Vrbovec i Svetu Nedelju, rodi se najmanje djece - oko 150 godišnje. Najveći natalitet ima Velika Gorica, ujedno i šesti najveći grad u Hrvatskoj, koji godišnje za naknade izdvaja gotovo milijun i pol kuna.
Rijetke iznimke
Tamo se rodi oko 700 beba. U stopu ga prati Samobor, iako s čak duplo manje djece, oko 350, dok se Zaprešić i Dugo Selo godišnje uvećaju za 250 stanovnika.
– Sve županije u Hrvatskoj, pa tako i Zagrebačka, imaju negativan prirodni prirast. Iznimke su tek neki gradovi, poput Zadra i Vinkovaca, gdje žive pretežno mladi ljudi - kazao je demograf Anđelko Akrap te dodao kako Hrvatska nema razrađenu demografsku politiku pa poticanje nataliteta trenutno ovisi većinom o gradovima.
Kako kaže Akrap, na onim područjima koja daju veće naknade za novorođenčad bilježi se i veći natalitet.
–Sredstava u proračunima nikad nije bilo u izobilju, a još jedan problem zbog kojeg se sve manji broj ljudi odlučuje za djecu jest neizvjesna egzistencija - objasnio je Akrap te istaknuo kako je za što više beba u gradovima nužno stalno podupiranje roditelja raznim mjerama.