Ulaže se u igrališta na području Donjeg Grada, kazala je na Večernjakovoj tribini Marija Krnić, predsjednica Vijeća te četvrti. Komentirala je stanje s infrastrukturom za najmlađe, a osvrnula se i na potrebe za novim kapacitetima u vrtićima i školama u najužoj gradskoj jezgri.
- Što se tiče dječjih igrališta u centru grada, mislim da uvid u plan komunalnih aktivnosti četvrti koji donosi četvrt Donjeg Grada uistinu pokazuje da obnova dječjih igrališta jest prioritet. Zapravo, gledala sam projekte koje smo u zadnje dvije godine imali – recimo, za ovu godinu - od ukupno 32 projekta, 26 se tičz obnove zelenih projekata, od kojih veliki dio uključuje i igrališta. Za nadolazeću godinu, od 46 aktivnosti, 39 se tiču parkova, uključujući i zelena igrališta i dječja igrališta – rekla je, te objasnila kako funkcionira stavljanje projekata u plan komunalnih aktivnosti četvrti.
– Vijeća četvrti donose zaključke o svom planu komunalnih aktivnosti na temelju zaključaka koja su donijela vijeća mjesnih odbora. Ta vijeća najizloženija su komunikaciji s građanima, zapravo zaprimaju prijedloge, a onda iz njih formiraju svoje planove koje šalju nama. Mogu reći, u svojem iskustvu kao vijećnica i sad predsjednica, svi prijedlozi koji su dolazili od mjesnih odbora uglavnom su uvijek bili uključeni u Plan komunalnih aktivnosti. Donji Grad ima dovoljan budžet koji zapravo akomodira potrebe koje dolaze od mjesnih odbora. Ponekad postoje neke izvedbene prepreke da se nešto uključi u prvoj ili drugoj godini, ali u načelu, kad god dođe prijedlog o osuvremenjenju nekog igrališta, to je dio našeg plana – rekla je.
Nabrojla je i koja će se dječja igrališta ove godine obnoviti. – Igralište u Crnatkovoj, cijeli park je bio stvarno disfunkcionalan. Park u Šubićevoj se obnavlja – i vrtićki i vanjski dio, to postaje jedan vibrantni dio. Obnavlja se i park Bartula Kašića, on ima i namjenu za djecu, ali i za sve generacije. Ukratko – igrališta se osuvremenjavaju – rekla je.
Što se tiče potrebe za proširenjem kapaciteta u vrtićima, rekla je da tu problema u Donjem Gradu nema. – Unatrag nekoliko godina, sva djeca koja zadovoljavaju potrebe upisana su na željenu lokaciju. Tako da, s obzirom na to koje je stanje na zapadu, na istoku je možda oblje, ali u Donjem Gradu nema potrebe za gradnjom dodatnih kapaciteta. Na žalost, jer Donji grad ima veći problem s odljevom stanovništva. Od 2000. do 2021. godine, prema podacima koje znamo, čak 13.000 ljudi je otišlo iz Donjeg Grada. Naš je zapravo veliki napor, i to je naša vizija, da vratitimo život u četvrt, pa kamo sreće da se trebamo baviti s potrebom povećanja kapaciteta vrtića.
Donji Grad sada zapravo prima djecu iz drugih dijelova grada koji se još uvijek ne stižu upisati, iako smo optimistični oko toga. Gradi se i na istoku i zapadu. Što se tiče održavanja uz obnovu objekata, ja sam gledala brojke i ispostavilo se da je uloženo 1,3 milijuna eura u obnovu vrtića u Donjem Gradu. Obnovljen je objekt "Dobri dan" u što je uloženo malo manje od 500.000 eura, u različitim objektima su kompletno mijenjani podovi, vanjska dvorišta. U Donjem Gradu se uistinu ulaže u postojeću vrtićku infrastrukturu — objasnila je.