Večernjakova tribina: Kvatrić više neće biti betonara! Iz Grada najavili veliko ozelenjavanje trga

Više od deset godina prošlo je od posljednje Večernjakove tribine, a da su ih se Zagrepčani zaželjeli, pokazao je interes na prvoj povratničkoj koja je prekjučer poslijepodne održana u Maloj Sceni, gdje se tražilo i mjesto više. Žitelji gradskih četvrti Donji Grad i Gornji Grad – Medveščak došli su gradskim dužnosnicima, ali i čelnicima lokalne samopurave postaviti pitanja i izložiti probleme s kojima se svakodnevno susreću. Okupljenima se na početku tribine obratio glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.– Mi u Večernjem listu želimo pomoći Zagrepčanima i biti poveznica s Gradom kako bi se rješavali problemi koji vas muče – poručio je Klarić. Dodao je kako Večernji list neće stati samo na organizaciji tribine.

– Zapisat ćemo što je rečeno i što su predstavnici Grada obećali, a zatim ćemo ih sljedećih godinu dana podsjećati i provjeravati jesu li te stvari riješene – istaknuo je Klarić. Andro Pavuna, pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost, najavio je niz projekata koji bi u narednom razdoblju trebali promijeniti izgled i funkcioniranje središta Zagreba. Posebno je istaknuo daljnje širenje pješačke zone, koja će povezati postojeće pješačke pravce u jedinstvenu cjelinu od Hrvatskog narodnog kazališta do tržnice Dolac. – Ne radi se samo o zatvaranju ulice za promet, nego o njezinoj potpunoj rekonstrukciji kako bi u punom smislu postala dio pješačke zone – rekao je Pavuna. Najavio je i skori početak radova u Staroj Vlaškoj, koja je još 2022. proglašena pješačkom zonom, ali još nije dobila odgovarajuće uređenje.

– Nadam se da ćemo tijekom ljeta završiti radove kako bismo već na jesen imali Staru Vlašku koja će zaista izgledati kao prava pješačka ulica – kazao je. Govoreći o prometu, istaknuo je kako su u tijeku radovi na semaforizaciji prijelaza na Miramarskoj cesti, a spomenuo je i planiranu izmjenu prometne regulacije na Ribnjaku koja bi trebala rasteretiti promet prema središtu grada. Dodao je kako Grad priprema projekt cjelovitog uređenja javnih površina na Gornjem Gradu, uključujući novo popločenje ulica i trgova. – Želimo da Gornji Grad postane dragulj Zagreba kakav zaslužuje biti, a kakav dugo nije bio – kazao je. Na pitanje o prometnim gužvama u Prilazu Gjure Deželića, Andro Pavuna ustvrdio je kako glavni problem nije smanjenje broja prometnih traka, već nepropisno parkiranje koje svakodnevno usporava promet.

– Kapacitet prometnice određuju raskrižja, a ne broj traka. U Gjure Deželića danas imamo brojanje prometa i dobro vidimo što se događa – rekao je Pavuna. Istaknuo je kako se u praksi prometnica često svodi na samo jednu voznu traku jer vozači zaustavljaju automobile uz kolnik, posebno ispred vrtića, ali i zbog dostava. Prema njegovim riječima, i dok je ulica imala više prometnih traka, one nikada nisu bile u potpunosti dostupne za promet upravo zbog nepropisno parkiranih vozila. – Kada bi ljudi prestali parkirati nasred kolnika, promet bi bio znatno protočniji. Jedno vozilo koje stoji pet minuta može izazvati poremećaj koji se poslije čisti i do 45 minuta – upozorio je pa dodao da je kazna za parkiranje nasred "zelenog vala" iznosi 30 eura, odnosno 15 eura ako se plati u roku od tri dana. Taj iznos očito nije dovoljno velik da Zagrepčane odvrati od prekršaja, rekao je pročelnik.

Koliko je od 2021. do danas kapitalnih projekata realizirano u gradskoj četvrti Donji grad, po čemu je život stanovnika Donjeg Grada danas bolji nego tada i kako bi Donji Grad trebao izgledati do 2030., pojasnila je Dunja Mazzocco Drvar, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. – Centar grada čine kvartovi u kojima ima najmanje kapitalnih investicija zbog toga što je tu gusta naseljenost, nema površina za graditi velike projekte. No, primjerice, usmjereni smo prema gradskim tržnicama, to je intenzivan participativan proces – rekla je pročelnica. Dodala je kako je provedena anketa u kojoj su sakupljeni brojni odgovori građana. Branimirova tržnica je, dodala je, vrlo blizu projektiranju, u planu je arhitektonski natječaj za idejno rješenje, istaknula je.

– Posvetili smo se programu dodatne namjene tržnica, pogotovo izvan samog radnog vremena. Neke od njih to već i imaju, primjerice Dolac – napomenula je, dodajući kako će raditi na tome da tržnice dobiju neki novi život. Drugi projekt koji je navela je ozelenjavanje Kvatrenikovog trga. – On ide u rekonstrukciju u smislu stvaranja ugodnijeg mjesta za boravak građana. Cilj je da se betonski izgled obogati zelenilom i učini prostorom u kojem će građani rado sjesti, da ne moraju nužno ići u kafiće – istaknula je. Ono na čemu će nastaviti raditi je i model gospodarenja otpadom, napomenula je. – To je jedan veliki iskorak, uveli smo novi model koji je puno pravedniji za građane jer se odnosi na naplatu otpada po količini odloženog otpada, a ne, kao prije, po kvadraturi prostora u kojem se živi. Naravno da se tu ne radi samo o naplati, nego i o načinu na koji se odnosimo prema otpadu pa potičemo razvrstavanje na mjestu nastanka, odvoz prema određenim komponentama... – objasnila je. Istaknula je i mjere usmjerene na smanjenje utjecaja klimatskih promjena, odnosno ozelenjavanje cijelog grada.

– U ovim četvrtima smo posadili stabla u okolici domova zdravlja, radimo na energetskoj obnovi javnih objekata, 16 ih je ukupno obnovljeno, a plan je i znatno više od toga. Radimo i na postavljanju solarnih elektrana – naglasila je, dodajući kako su ove dvije četvrti, s obzirom na kulturnu baštinu, dijelovi grada u kojima se najmanje može intervenirati. Na pitanja građana odgovarali su i predsjednici vijeća gradskih četvrti. Marija Krnić, inače na čelu Donjeg Grada, govorila je o modernizaciji igrališta u svojoj četvrti te kapacitetima u vrtićima. – Što se tiče igrališta u centru grada, mislim da na uvid u Plan komunalnih aktivnosti četvrti pokazuje da obnova dječjih igrališta jest prioritet. Gledala sam projekte koje smo u zadnje dvije godine imali, od ukupno 32 projekta, 16 se tiče zelenih površina, a dio njih čine i igrališta. Što se tiče potrebe za proširenjem kapaciteta u vrtićima, pozvala bih da se poprate rezultati upisa u vrtiće. Kad je u pitanju Donji Grad, sva djeca koja zadovoljavaju potrebe upisana su na željenu lokaciju. Nema potrebe za gradnjom dodatnih kapaciteta. I to kažem djelomično sa žaljenjem jer Donji Grad ima problem s odljevom stanovništva – objasnila je.

O noćnom život u Tkalčićevoj i buci koja se stvara u kasnim noćnim satima, govorio je šef Gornjeg Grada Miren Milović. Svjestan je tog problema, rekao je, pojedini lokali krše propise o dozvoljenoj buci nakon ponoći, a Grad bi trebao imati više ovlasti u sprečavanju takvih događanja. – Eventualno bi pomoglo kad bi građanin sam napravio mjerenje buke, odnosno da mu to napravi netko tko je za to ovlašten. Po mojim informacijama, događa se to da Sanitarna inspekcija izađe na teren nekoliko dana nakon prijave, pregleda ima li lokal potrebnu dokumentaciju, provjere buku ujutro i ne dogodi se ništa. Same kazne su višestruko manje nego kada bi lokal zaista proveo sve mjere zaštite od buke, a ni u kom slučaju buku ne bi smio stvarati izvan lokala – kazao je Milović, dok je pročelnik Pavuna dodao da se upravo radi na izmjeni Odluke o komunalnom redu, u kojoj će se posvetiti i tom problemu.

– Ne možemo biti taoci tih dva-tri kafića. Naša je odgovornost i zadatak da nađemo način da to adresiramo – rekao je Pavuna. Jedno od pitanja za pročelnike bilo je i kada će se otvoriti Dolac. – Dolac je dosta kompleksna stvar, s obzirom na to da se radi o oštećenju koje je nastalo za vrijeme potresa pa se manifestiralo kasnije. Izradili smo elaborat konstrukcije, u tijeku je izrada projektne dokumentacije za obnovu tržnice. Problematično je jer se nalazi u zaštićenoj zoni A, morale su se raditi konzervatorske smjernice. Kroz nekoliko mjeseci ćemo objaviti javni poziv za projekt, a nakon toga idemo u gradnju. Prva faza je dizajn, a druga gradnja. Radi se o kompleksnom projektu pa se radi dulje nego što smo očekivali. Početak radova bi trebao biti u drugoj polovici 2027. godine – rekla je Dunja Mazzocco Drvar. A kako gradnja novih garaža sama po sebi ne može riješiti problem sve većeg broja automobila, pojasnio je Andro Pavuna.

– Često čujem 'izgradite još garaža, zašto ne gradite garaže'. Da vam pokušam nešto dočarati. Kad bismo izgradili 30 garaža poput Tuškanca ili Langova trga, dobili bismo oko 6000 novih parkirališnih mjesta. Za takav pothvat bilo bi potrebno između 200 i 300 milijuna eura te između 10 i 15 godina. A znate što je problem? Zagrepčani su prošle godine kupili 30.000 novih automobila. Tih 6000 mjesta koja bismo izgradili, popunila bi se za tri mjeseca – pojasnio je.