Da bi se ondje liječili, pacijenti putuju iz cijele Hrvatske. Poglavito je riječ o djeci s cerebralnom paralizom ili drugim ozbiljnim neurorazvojnim i motoričkim smetnjama, a u bolnicu Goljak dolaze na preglede, terapije i rehabilitaciju. Neka od njih dojenčad je rođena s oštećenjem mozga zbog komplikacija u trudnoći ili porodu, mnogo je školske djece koje ondje sate provode učeći kako se pravilno kretati, a svi oni dobivaju stručnu pomoć vrhunskih pedijatrijskih neurologa, terapeuta, logopeda i psihologa.
Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama jedina je ustanova u zemlji koja se bavi sustavnim praćenjem i rehabilitacijom neurorizične djece a u vlasništvu je Grada Zagreba. Tužna je, međutim, činjenica da Goljak već odavno propada. Djeluje na četiri različite lokacije: centralni se kompleks nalazi u Ulici Goljak 2, na Zelengaju su smješteni bolnički odjeli te dvije dnevne bolnice, a u zgradama na Zavrtnici te Banjavčićevoj obavljaju se terapije za djecu školskog uzrasta. Pet objekata koji čine centralnu bolnicu na Goljaku već godinama su u lošem stanju, a u Gradu sad planiraju energetsku i sveobuhvatnu obnovu na njih tri. Priprema se, naime, projektna dokumentacija, raspisan je 80 tisuća eura vrijedan natječaj, a zahvatom se planiraju modernizirati glavna upravna zgrada te dva manja bolnička objekta. – Javna nabava provodi se u sklopu projekta ZA-GREEN, odnosno Zagrebačke akcije za zelenu obnovu i njegovanje energetske učinkovitosti, koji ima za cilj ostvariti tehničke i administrativne okvire za provedbu značajnih investicija u projekte energetske učinkovitosti. Među njima su i tri objekta bolnice na Goljaku od ukupno njih pet – potvrdila je ravnateljica bolnice dr. sc. Ivana Kern.
Kako se može vidjeti iz zadatka za buduće autore projekata, cilj velike većine radova učiniti je tri zgrade Goljaka energetski učinkovitijima. "Potrebno je optimizirati i smanjiti energetske potrebe kroz sve mjere energetske učinkovitosti, osobito na vanjskoj ovojnici zgrade te ih pokriti u maksimalnoj mjeri iz obnovljivih izvora energije ugradnjom tehničkih sustava", napominje se u dokumentu. Konkretno, vanjske zidove trebalo bi obložiti toplinskom izolacijom od kamene vune, na zgradama izvesti toplinsku fasadu, te krovove zamijeniti novom i energetski učinkovitom verzijom. Na njih bi se, pak, trebala montirati sunčana elektrana. Budući da je vanjska stolarija stara i dotrajala zamijenit će se novom, a ugradit će se i novi plinski priključak te zamijeniti kotlovnica. Objekti će usto dobiti novu unutarnju i vanjsku rasvjetu, potpuno novi i energetski učinkovitiji sustav grijanja i tople vode, ali i hlađenja. Kako bi sva ta tehnologija mogla raditi kako treba, u sklopu obnove predviđena je i ugradnja nove i jače elektroinstalacije. Što se tiče drugih pojedinosti obnove, projekt bi trebao obuhvatiti i sanaciju svih problema uzrokovanih oborinskom, podzemnom ili kapilarnom vlagom. U obnovu ulaze i radovi za pojačanje potresne otpornosti objekata.
Ova tri objekta u sklopu bolnice Goljak nakon radova postat će, barem izvana, modernije, ljepše i energetski učinkovitije. Upada u oči, međutim, što projektni zadatak uopće ne predviđa unutarnje uređenje niti rješavanje drugih ozbiljnih problema. Kako se također napominje u dokumentu, zgrada nema dizalo, što je izuzetno problematično za djecu s invaliditetom koja čine glavninu pacijenata bolnice. Zidovi na mjestima usto imaju plijesan i gljivice, rampe i šetnice prema ulazima su dotrajale a na mjestima se vidi i hrđa.
Ne čudi s toga činjenica da je bolnica, na svoju ruku, razmotrila i mogućnosti potpune obnove kompleksa Goljak, koji uključuju rušenje i izgradnju novih objekata. – Bolnica je naručila i Studiju izvodljivosti na bazi koncepta investicije koji predviđa obnovu triju bolničkih objekata, uklanjanje postojećih montažnih i izgradnju nove zgrade bolnice s podzemnom garažom, uređenje okoliša te između ostalog izgradnju kružnog toka i parkirališta. Studija predizvodljivosti pokazat će opravdanost investicije i optimalan način financiranja svih zahvata – poručila je ravnateljica Kern.
Zašto se ide u radove koji se praktički svode na estetsko šminkanje umjesto sveobuhvatnije obnove pitali smo Grad, a zanimalo nas je postoje li nekakvi budući planovi za bolnicu. Na ta nam pitanja nisu odgovorili, već su tek da će projektna dokumentacija pokazati koje je zahvate potrebno poduzeti. – Prethodno su predstavnici Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom i Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske u više navrata obišli spomenute objekte Goljaka koji su, zbog utvrđene visoke potrošnje energenata, uvršteni i u Plan energetske obnove Grada Zagreba (ZA-GREEN). Uvrštavanje u lan dobilo je i potporu same Bolnice, koja je dodatno zatražila da se, uz uobičajene radove energetske obnove, zbog dotrajalosti izvrši i zamjena vodoinstalacija. Bolnici je to i odobreno što je potvrđeno i projektnim zadatkom – istaknuli su na Radićevu trgu.Spomenimo i da bi se bolnica Goljak jednog dana trebala preseliti u buduću Nacionalnu dječju bolnicu. Ravnateljica Kern u razgovoru za Index izrazila je svoje nezadovoljstvo ovom odlukom, pa smo Grad pitali može li se ono zaustaviti. Odgovor nismo dobili.