Ulice Zagreba aktivisticama, slikaricama, pjevačicama

Oko Bundeka šetnicom Eleanor Roosevelt, a kroz Maksimir puteljcima Sidonije Rubido Erdödy, Josipe Vancaš ili Izabele Šimunović – da upravo te dame konačno dobiju svoj komadić Zagreba, zajednički su predložili skupštinsko Povjerenstvo za ravnopravnost spolova i Odbor za kulturu. Već godinama, obrazlažu gradski zastupnici, ove žene čekaju da se po njima nazove javna površina koja još nema ime te bi krajnje vrijeme bilo da ih se smjesti, ili u Maksimir ili na područje Gornjeg grada, gdje su nekoć živjele.

Predložio Boris Novković

Josipa Vancaš, “majčica Ilira”, u čijem su se stanu u Opatičkoj sastajali preporoditelji i upravo ondje predložili osnivanje Matice ilirske, u fondu za imenovanje ulica već je osam godina, baš kao i prva hrvatska koncertna pjevačica te prva operna primadona Sidonija Rubido Erdödy. Slikarica Izabela Šimunović predložena je u fond prije dvije godine, ali za povjerenstvo i odbor i to je čekanje predugo, pogotovo “s obzirom na iznimno nizak postotak javnih površina u gradu koje nose imena po znamenitim ženama”. A to je niže od dva posto, zbog čega će sutrašnja sjednica Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova biti obilježena upravo ženama. Šest je novih prijedloga, između kojih se našla i legendarna pjevačica Novih fosila Đurđica Barlović.

– Jedna od najupečatljivijih i najdražih hrvatskih pjevačica zauvijek će ostati zapamćena po pjesmama koje se i danas rado slušaju te po predivnom, anđeoskom i toplom glasu “koji otapa i ledenjake”. Đurđica Barlović obilježila je jednu eru na glazbenoj sceni bivše države i tako ušla među velikane – tim je riječima obrazloženo zašto određena gradska površina mora ići u ruke legendarnoj pjevačici, a prijedlog Gradu poslao je Boris Novković. Od prijedloga građana tu je još i onaj da se ulica ili trg daju Milici Bogdanović, prvoj hrvatskoj doktorici znanosti, a svoju površinu mogla bi dobiti i Anna Eleanor Roosevelt, koju je predložila Zaklada za ljudska prava i solidarnost.

– Eleanor Roosevelt je zadužila čovječanstvo svojom povijesnom ulogom prve predsjednice Povjerenstva UN-a za ljudska prava, slijedom koje je vodila zahtjevni dvogodišnji diplomatski proces izrade Opće deklaracije o ljudskim pravima koja je donesena 10. prosinca 1948. u Parizu – zašto treba javna površina nekadašnjoj prvoj dami SAD-a objasnili su članovi zaklade koji su molili i da se postupak ubrza kako bi se šetnica oko Bundeka po njoj nazvala na 70. obljetnicu donošenja deklaracije. Pisalo se zapravo o svim ovim ženama Odboru za imenovanja još lani, osim u slučaju Milice Bogdanović, za koju je pismo stiglo još u studenom 2017. Sve je, međutim, objašnjavaju nam u Gradskoj skupštini, malo “zaštekalo” jer se Odbor za imenovanja jednostavno nije sastajao.

Zamijenila Hasanbegovića

– Osim Odbora za sigurnost i prevenciju urbanih rizika, koji je održao šest sjednica, najmanje se puta, devet, sastao upravo Odbor za imenovanja. Prosječno su odbori održali po 20 sjednica – kažu nam u Skupštini pa dodaju da se odbor koji odobrava imena za javne površine zadnji put okupio 11. lipnja lani. Nakon gotovo godinu dana stanke vodit će ga sad Ana Stavljenić Rukavina, i to umjesto Zlatka Hasanbegovića iz Neovisnih za Hrvatsku, koji je do raspada koalicije s gradonačelnikom Milanom Bandićem bio na čelu odbora. A upravo Neovisni dali su još tri prijedloga za žene na javnim površinama, i to ono grofice te prve akademske slikarice u Hrvatskoj Julijane Erdödy Drašković, zatim “književnice, prevoditeljice, novinarke i javne radnice Marije Kumičić, Eugenove udovice”, kao i slikarice Zorke Sever, koja se ističe i u “očuvanju narodne baštine te hrvatskog etnografskog blaga”.