Ukupno 4.240 nepravilnosti vezanih uz protuzakonito odbacivanje otpada zabilježeno je tijekom prošle godine na području Zagreba (otprilike 11 dnevno), pri čemu se većina odnosi na manje prekršaje građana, dok je manji dio zabilježen kod odlaganja otpada iz vozila, pokazuje gradsko izvješće koje ide na sljedeću sjednicu Skupštine.
Od ukupnog broja zabilježenih slučajeva, njih 3.545 ili 83,6 posto odnosi se na fizičke osobe u svojstvu pješaka, dok se 695 slučajeva ili 16,4 posto odnosi na odbacivanje otpada iz osobnih vozila. Komunalni redari su tijekom godine izrekli 729 prekršajnih mjera u vrijednosti od 163.200 eura. Najveći dio kazni odnosi se na građane, njih 560, dok su 164 kazne izrečene pravnim osobama i odgovornim osobama u tvrtkama, a pet obrtnicima.
Unatoč izrečenim kaznama, naplata i dalje zaostaje. Od ukupno izrečenih 163.200 eura, naplaćeno je 65.755 eura, odnosno 45,79 posto. Kod fizičkih osoba naplata je još niža i iznosi 38,61 posto. Grad je tijekom godine značajno proširio i sustav nadzora. U funkciji je ukupno 247 kamera, uključujući 200 novih postavljenih tijekom 2025., a upravo su kamere omogućile detektiranje tisuća prekršaja.
Istodobno je izdano 5.066 naloga Zagrebačkom holdingu za uklanjanje otpada s javnih površina. Najviše intervencija zabilježeno je na području Trešnjevke (sjever i jug), Maksimira, Novog Zagreba istok i Trnja. Najveći problem i dalje predstavljaju tzv. divlja odlagališta, posebno na rubnim i slabije dostupnim područjima grada. Kao kritične zone izdvajaju se Novi Zagreb - zapad i istok, Brezovica, Peščenica - Žitnjak, Sesvete i Stenjevec, gdje se otpad često odlaže na makadamskim putevima, zapuštenim parcelama i poljoprivrednim površinama.
Na pojedinim lokacijama količine otpada prelaze i nekoliko tisuća kubika. Primjerice, na području Zaprudskog otoka evidentirano je između 7.000 i 10.000 kubika građevinskog otpada, dok su na drugim lokacijama u Novom Zagrebu i Brezovici zabilježene količine od 1.500 do 5.500 kubika. Grad pokušava problem suzbiti kombinacijom mjera, od videonadzora i dronova do fizičkih prepreka poput betonskih blokova. Na nekim lokacijama te su mjere dale rezultate, poput Ježdovečke šume, gdje je postavljanjem prepreka zaustavljeno dugogodišnje odlaganje otpada.
No, izvješće upozorava i na paradoks. Nakon što se spriječi odlaganje na jednoj lokaciji, problem se često seli na obližnja područja. Tako su, primjerice, pojačani nadzori u jednoj ulici doveli do pojave novih manjih odlagališta u okolici. Protuzakonito odbacivanje otpada definira se, inače, kao svako odlaganje izvan službenih lokacija za gospodarenje otpadom, a događa se i na javnim i na privatnim površinama.
Zakaj niste pitali u Gradu ili stručnjake u Možemo kako objašnjavaju da su kazne ne naplaćene? Jasno da je Gradu u kaosu ali da nemreju naplatit a znaju počinitelja je zabrinjavajuće. Istina, nisu u stanju pomesti ulice 100 m od Čistoće a niti nasip gde su upucani M u 500 m zelene staze.