Templarsko nasljeđe Nove Vesi moglo bi biti turistička atrakcija

Bio je petak 13. u listopadu 1307. kada je francuski kralj Filip IV. Lijepi krenuo u pohod na templare, kojima je dugovao golem novac. Vojnom je silom zaprijetio i papi Klementu, što su prije desetak godina potvrdili dokumenti “izvučeni” iz Tajnog vatikanskog arhiva pa je viteški red koji je osnovan 1118., nakon Prvog križarskog rata, ubrzo i zabranjen, a templarima je nakon progona u Francuskoj, zahvaljujući tadašnjem biskupu Augustinu Kažotiću, Zagreb pružio posljednje europsko legalno utočište.

Bili su ovdje 150 godina

I to na današnjoj Novoj Vesi, gdje su bili templarski posjedi, a od jučer o tome, kao i o bogatoj baštini viteškoga reda u Hrvatskoj, kamo su njegovi pripadnici došli u prvoj polovici 12. stoljeća s misijom da čuvaju hodočasničke puteve prema Jeruzalemu, svjedoči spomen-ploča na početku Nove Vesi.

Svečano ju je jučer otkrio veliki prior Hrvatskog viteškog reda templara Vinko Lisec u društvu Patrika Šegote, izaslanika zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, a očekuje se da će njezino postavljanje, istaknuto je, pridonijeti tome da se u Novu Ves privuku turisti i ljubitelji templarske baštine.

Hrvatska je, istaknuo je msgr. Juraj Kolarić, bila važna na templarskoj karti Europe. Pripadnici reda boravili su u ovim krajevima punih 150 godina, a kako su pružali i zaštitu vladarima, oni su im zahvaljivali darivanjem posjeda pa su templari na njima gradili svoja sjedišta, zajedno sa sakralnim objektima. Poznate su lokacije niza utvrda i crkava koje su podizali po cijeloj zemlji, no uglavnom su stradali u turskim osvajanjima. Njihovi su današnji baštinici udruge i bratovštine koje se bave kulturnim i duhovnim djelatnostima, a među njima je i Hrvatski viteški red templara, osnovan 2006. Poznati su u Zagrebu i po tradicionalnoj manifestaciji koju organiziraju svakoga proljeća oko blagdana svetog Jurja, a uključuje i viteški turnir s engleskim lukom i strijelom.

Uskoro monografija

Simbolično su se na Novu Ves, pak, vratili utemeljenjem Templarskoga kluba koji im je mjesto okupljanja i druženja, ali i izložbeni prostor. Proljetos su, podsjetimo, ondje predstavili postav s brojnim dokumentima o djelovanju viteškoga reda u našoj zemlji, prikupljenih u raznim europskim arhivima, a za početak sljedeće godine planiraju i objavljivanje monografije “Templarska baština na tlu Hrvatske”.

– U bratovštini su ljudi koji su se iskazali u javnom životu, a nastojimo očuvati i promicati templarsku baštinu. U turističke je svrhe dobro koriste, primjerice, Francuska i Portugal pa vjerujem da možemo i mi, čemu bi trebala pridonijeti i ova spomen-ploča – kazao je Božo Skoko, član Znanstvenog savjeta Hrvatskog viteškog reda templara.