Na straži

Spasioci s Jaruna: Plutača za paničare, čamac za utopljenike

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
28.07.2019.
u 11:00
Sami momci, pak, činjenicu da su djevojkama oku ugodni nisu željeli komentirati. Kako su objasnili, nisu na Jarunu zbog toga, nego da rade svoj posao
Pogledaj originalni članak

Možda nije slano, al’ je more. Tepaju tako Zagrepčani svom Jarunu na kojem je ponovno, od ove godine, dopušteno kupanje na gotovo svim plažama. Znači to odmah i više posla za “dečke s plutačama”, “oči s tornjeva” ili “Mitcheve” kako ih, zbog kultnog Baywatcha i dalje zovu kupači. Ili pak, najjednostavnije, za jarunske spasioce. Svakog dana tridesetak momaka budno prati što se oko jezera, ali i u njemu događa, a u svakom su trenutku spremni pomoći onima koje snađe kupačka nevolja.

Nadzor i prevencija

– Naš posao podrazumijeva nadzor i prevenciju. Prije nego dođemo na položaj, pregledamo plažu da na njoj ne bi bilo stakla ili nekih drugih opasnih predmeta. Time u konačnici i sebi nastojimo smanjiti obim posla. U slučaju intervencije, naravno, uskačemo i spašavamo utopljenika – posve jednostavno objašnjava nam spasioce Antonio Martić, dok njegov kolega Antonio Martineli ističe da kupače pomno prate i s tornjeva. Koliko ih je aktivno, ovisi o broju kupača.

– U principu uvijek motrimo s tri ili četiri tornja, a po potrebi i s više. Naravno, šetamo također plažom među kupačima da vidimo je li sve u redu – govori nam Antonio Martineli pa otkriva kako su jarunski plivači zapravo vrlo dobri. Ono što ih nekad ohrabri, i to ne u pozitivnom smislu, jest alkohol.

– Uz plažu ima dosta kafića, a ljudi krenu plivati kad popiju. Krivo procjene svoje sposobnosti, što nama zadaje probleme jer upravo su najčešće intervencije one koje uključuju alkohol – kaže Martineli pa dodaje da se plivači precijene i kad odluče otplivati do otoka nasred jezera. Čini im se da je dosta blizu, objašnjava nam spasilac, a onda u jednom trenutku shvate da je do njega ipak 150-200 metara i da pothvat neće biti lagan. Uspaniče li se u tom trenutku Zagrepčani, ili ih možda uhvati i grč, na scenu stupa legendarna crvena plutača.

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

– Koristimo je ako je kupač pri svijesti, ali u panici. Djelomice i kako bismo zaštitili sebe. Dakle, do njega plivamo, dajemo mu plutaču, stavimo oprsnicu i tako vučemo osobu do obale – govori nam spasilac Petar Klanac pa odmah prelazi i na još jedan “rekvizit” koji im služi sa spašavanje. Crveni je to čamac, kojim se koriste kad ugledaju utopljenika.

– Kad se to dogodi, spasilac počinje plivati prema osobi, ali kako mu svakako treba dulje nego čamcu, ekipa kreće i plovilom. Osoba se izvlači u čamac, vozi do najbliže obale te se, po potrebi, poziva i liječnik – detaljno je objasnio Klanac. Ovo “po potrebi” jer spasioci, među ostalim, prolaze tečaj prve pomoći te su je u stanju pružiti i sami.

Odlični plivači i ronioci

– Tečaj traje tjedan dana, a polažu se ispiti spašavanja, prve pomoći i ekologije – kaže voditelj spasilačke službe Borna Hrestak, koji ističe kako se prije samog tečaja moraju položiti određeni testovi za posao spasioca. Konkretno, svatko tko želi čuvati kupače na Jarunu, ali i na drugom zagrebačkom jezeru Bundeku, mora biti sposoban preplivati četiristo metara dugu dionicu za manje od osam minuta, kao i preroniti dionicu od 25 metara. Također, moraju biti odlični plivači, odnosno moraju, govori nam Hrestak, demonstrirati svoju prsnu tehniku.

– Tečajevi za spasioce organiziraju se svake godine – kaže voditelj spasilačke službe, čiji momci svake godine zagrebačke plaže motre tijekom kupališne sezone koja počinje 1. lipnja, a traje sve do rujna. A osim što motre oni, motre i njih, i to uglavnom mlade dame koje boju dolaze hvatati na metropolske obale.

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

– Zgodni su, naravno. Ali su i sposobni, što je puno važnije. U svakom slučaju, drago nam je da se možemo osjećati sigurno ovdje, naravno da je lakše ako znate da netko na vas pazi – kazale su nam dvije simpatične Zagrepčanke, koje smo sreli na sunčanju na Jarunu. Sami momci, pak, činjenicu da su djevojkama oku ugodni nisu željeli komentirati. Kako su objasnili, nisu na Jarunu zbog toga, nego da rade svoj posao. A rade ga, barem ako se pita kupače, odlično.

– Ma dečki su vrh. Možete im se obratiti i ako vam se ovako nešto dogodi, ako se, primjerice, porežete na kamen ili nešto. Znaju oni prvu pomoć, a uvijek su spremni i pružiti je – na pitanje jesu li zadovoljni spasiocima iz jezera su nam doviknula dva umirovljenika.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

Avatar Tračalo
Tračalo
18:47 28.07.2019.

Na jarunu trebaju ronioci sa bocama za vađenje ranije utopljenih za koje nitko ne pita.

TI
Tirano
06:36 29.07.2019.

Na Jarunu su znali stradati i ljudi koji su odrasli uz jezero, vrlo dobri plivači!? Zapravo, najveće greške rade ljudi koji se bave sportom ili dugo hodaju do Jaruna, pa odmah hoće u vodu, obično se najviše takvih utopi! Treba se prije svakog ulaska pripremiti za ulazak u vodu, odmoriti ako ste umorni, plivati uz obalu, ne plivati odmah preko malog jezera! Bilo bi mnogo manje utopljenika!?

Avatar raco
raco
09:01 29.07.2019.

nigdje ne spominjete da rade samo do 18h. Kao nakon 18h se više nitko ne kupa??? Pa tek oko 17-18h neki dođu na kupanje jer je prije prevruće. A spasioci se lijepo svi u 18h pokupe.