RATNE ŽRTVE

Počeo premještaj neidentificiranih posmrtnih ostataka ratnih žrtava

Foto: Foto: Marko Špoljar
Počeo premještaj neidentificiranih posmrtnih ostataka ratnih žrtava
18.02.2008.
u 19:32
Pogledaj originalni članak

Posmrtni ostaci neidentificiranih osoba stradalih u vrijeme Domovinskog rata premještaju se iz dvorišta zagrebačkog Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati u zajedničku kosturnicu neidentificiranih stradalnika na groblju Mirogoj.

Vapaj susjeda
Nakon premještaja 240 posmrtnih ostataka iz dvorišta Zavoda, u zajedničkoj kosturnici na Mirogoju bit će pohranjeno ukupno petsto ostataka zasad neidentificiranih stradalnika.
 Identifikacije žrtava Domovinskog rata masovno su počele 1995. godine, nakon što je rat završio, a broj posmrtnih ostataka koje su dopremane k nama na analizu višestruko je premašio kapacitete Zavoda od samo 160 mjesta.

Upravo su zato oni, nakon forenzičke analize u vrećama, pohranjivani u kontejnere-hladnjače koje je donirala misija UN-a. U osam kontejnera mjesta ima za oko 240 posmrtnih ostataka, a kako su s vremenom i ti kapaciteti postali nedostatni, kosti neidentificiranih stradalnika počele su se pohranjivati u kosturnicu na Mirogoju.

Na sreću broj novih posmrtnih ostataka ratnih stradalnika koje dolaze u Zavod smanjuje se iz godine u godinu, pa smo sada napokon u mogućnosti sve ih čuvati u Zavodu. Kontejneri nam više nisu potrebni, a ostatke žrtava premještamo na adekvatnije i dostojanstvenije mjesto, u kosturnicu na Mirogoju  kazao je Davor Strinović, zamjenik predstojnika Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku. Posmrtni ostaci dosad su se čuvali u neadekvatnim i starim kontejnerima-hladnjačama, iz kojih se u ljetnim mjesecima širio nesnosan vonj, a kosti su propadale.

 Za južine i ljetnih mjeseci smrad koji se širio iz kontejnera bio je nesnosan  kaže Svemir Čuvurija, a njegova susjeda iz Mesićeve 21, koja živi točno nasuprot dvorištu u kojem su bili kontejneri, dodaje da su njeni unuci ulicu već prozvali "smrdljiva ulica".

Dosad obrađeno
Forenzičari, antropolozi, stomatolozi, radiolozi i ostali stručnjaci za sudsku medicinu dosad su obradili 4300 posmrtnih ostataka, od kojih 500 još uvijek nije identificirano. Identifikaciju najviše otežava činjenica da su mnoge žrtve zakopane u masovne grobnice te naknadno premještane, i to često na nepoznate lokacije.

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr