Odluka zagrebačke Skupštine o otpadu pokazuje nepoznavanje problema

Klub zastupnika Mosta poručio je danas kako je Zagrebačka skupština donijela Odluku o novom načinu skupljanja komunalnog otpada u kojoj se govori isključivo o posudama ili vrećama i vozilima, a izostavlja se motor sustava odvojenog prikupljanja, a to su sortirnice uz koje idu preše, balirke i privremena skladišta sekundarnih sirovina. Mostovci naglašavaju da je edukacija nužan potporni sustav gospodarenja otpadom, ali problem je što oni koji bi trebali organizirati edukaciju i sami trebaju istu.

- Intencija bi trebala biti povećanje stupnja odvajanja reciklabilnih i opasnih tvari, no ova Odluka kao i rasprava odgovornih pokazuje slabost nepoznavanja problema pa se stoga ni ne može biti zadovoljan njegovim rješavanjem. Posude, vozila i sortirnice čine infrastrukturnu cjelinu odvojenog prikupljanja koja omogućuje konverziju odvojeno prikupljenog reciklabilnog otpada u sirovine. Uz ovu infrastrukturu, potrebna je suvisla, logična i s korisnicima dobro komunicirana organizacija odvojenog prikupljanja koja nužno uključuje individualizaciju odgovornosti i osjetljivost sustava naplate na ponašanje građana. Uredan i efikasan sustav stvara prilike za prihode na tržištu, a nesuvisli i kaotičan stvara štetu i troškove, za komunalni sustav – objasnio je Mostov Slaven Dobrović, bivši ministar zaštite okoliša.

Marko Sladoljev problematizira činjenicu da Zagreb nema niti jedan Centar za ponovnu uporabu otpada, kakvih je u Europi preko 8000.

- Ponovna uporaba je najvrjedniji oblik recikliranja, a jasno je da gradonačelnik Bandić otpad promatra kao problem dok Most na njega gleda kao rješenje i priliku – kaže Sladoljev i dodaje kako se namještaj i kućni električni aparati bacaju u reciklažna dvorišta i tamo trunu. Da postoje spomenuti centri, naglašava Sladoljev, taj namještaj i aparati bi se popravili i ponovno prodavali ili donirali siromašnima, ili vrtićima i školama. Sličnu akciju su, kaže, imali u školi u kojoj je radio prije ulaska u Sabor, te godinu dana skupljali staru odjeću i stvari koje ljudima više ne trebaju, a nisu za smeće, koje su kasnije prodavali i novcem obnovili školu.

- Vrijeme je da se odgovorni ljudi u Holdingu i Gradu nauče što i kako treba raditi. Ako ne znaju, trebaju pitati. Makar je vrijeme za pitati odavno isteklo. Edukacija, kao nužan potporni sustav gospodarenja otpadom u cjelini, iznimno je važan jer se zadovoljavajuća funkcionalnost sustava gospodarenja otpadom ne može postići bez sudjelovanja korisnika. No, ovdje je problem da oni koji bi trebali organizirati edukaciju i sami trebaju edukaciju da bi uopće došli do spoznaje da je ona potrebna – naglasio je Sladoljev.

Vijećnik Mosta u Gradskoj četvrti Novi Zagreb-istok i predsjednik Udruge za zaštitu okoliša Jakuševac Ratko Bedeković upozorava da komunalni otpad, odnosno pomiješani ostaci tvari, i dalje u velikim količinama pristižu na odlagalište Jakuševec.

- Koliko li se papira, plastike, stakla, metala moglo spasiti da se sustav odvojenog prikupljanja organizirao na vrijeme. Stotine tisuća tona na godinu, i tako godinama. A kvalitetnih prijedloga je bilo. Na žalost, ovako postavljen sustav odvojenog prikupljanja gdje se praktički sve svodi na kante a odmah potom se umjesto sortirnica spominje centar za gospodarenje otpadom što je u stvari pogon za mehaničko-biološku obradu smeća, jer pomiješani ostaci tvari upravo su to – tvrdi Bedeković koji se pita kako u Gradu već nisu naučili da takav centar stvara gorivo iz otpada koje je sve samo ne poželjni produkt gospodarenja otpadom.

- Vjerujem da je jasno da gorivo koje sadrži i preko jednog miligrama žive ili recimo sto miligrama olova po kilogramu goriva nije sjajni proizvod. Kvalitetan i dobro postavljen sustav odvojenog prikupljanja u kojem građani rado sudjeluju, bilo zbog edukacijom postignute svjesnosti problema bilo zbog stimulativnog cjenika izbjegava opasnosti i štete, čuva vrijednosti sirovina i zapošljava ljude. Jer na zagrebačkim sortirnicama ima posla za više stotina novo zaposlenih - zaključuje Bedeković.